DAVOR BOŽINOVIĆ
S ministrom unutarnjih poslova o migracijama, stanju u Europi, političkoj situaciji u RH S obzirom na to da migracije nisu i neće prestati, od krucijalne je važnosti za Europu kako se postaviti prema tom izazovu. Ključni će događaj biti idućeg tjedna na s
rošli je radni tjedan ministar unutarnjih poslova Davor Božinović započeo u ponedjeljak u Slavonskom Brodu, na svečanom obilježavanju završetka razminiranja Brodsko-posavske županije, a završio u subotu u Zadru, gdje je s radom započeo Stožer za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone. Između posjeta Slavonskom Brodu i Zadru ministar je bio na Međunarodnom forumu o domovinskoj sigurnosti u Jeruzalemu, na Ministarskoj konferenciji Salzburškog foruma u Bukureštu te u Berlinu, na sastanku s Horstom Seehoferom, saveznim ministrom unutarnjih i domovinskih poslova i graditeljstva SR Njemačke. Seehofer se zalaže za zabranu ulaska u Njemačku podnositeljima zahtjeva za azil koji su već registrirani u nekoj zemlji Europske unije. Što bi za Hrvatsku značilo da prođe “Seehoferov plan”? Bi li se i tada moglo tvrditi da nećemo biti hot-spot? U ovom trenutku, a mislim da će tako biti i u doglednoj budućnosti, pitanje migracija središnje je pitanje oko kojeg se prelama i budućnost same EU. Posljedica je to velikog migrantskog vala iz 2015. i 2016. i činjenice da su različite države članice različito reagirale. Ono što potresa dio EU jest promjena u raspoloženju europskih građana koja se reflektira na porast stranaka izrazito antiimigramente predznaka. S obzirom na to da migracije nisu i neće prestati, od krucijalne je važnosti za EU, ali i za sve članice, kako se postaviti prema tom izazovu jer scenarij otprije nekoliko godina, kada su se izbjeglice, ponajviše iz Berlina, pozivali da dođu, više se ne može i neće dopustiti. Danas je prevladavajuća filozofija spriječiti ilegalne migracije i držati ih pod kontrolom, što uključuje i potrebu za novim rješenjima na razini Unije. Međutim, i to ide dosta teško, europska migrantska politika u ovom je trenutku prilično ambivalentna. Produbljuju se razlike između država članica, ali i unutar država članica, kao što je slučaj s Njemačkom. Da je situacija vrlo ozbiljna, osobno sam se uvjerio tijekom posjeta Berlinu ministru Seehoferu koji, kao bavarski lider i koalicijski partner, ima čvrstu poziciju kad je posrijedi mogućnost da migranti i dalje u većem broju dolaze u Njemačku. Ta situacija u trenutku dok razgovaramo nije razjašnjena, još ne vidimo rješenje i teško mi je, a nije ni pristojno, komentirati unutarnje prilike druge države i javno govoriti o mogućim scenarijima. Ključni će događaj biti sastanak Europskog vijeća sljedeći tjedan, na kojem će sudjelovati i naš premijer i na kojem će njemačka kancelarka nastojati dobiti podršku za novi pristup, koji će uključivati elenjaci jačanja Frontexa, dakle zaštite vanjskih granica, demotivirati dolazak migranata kroz pojačanu komunikaciju sa zemljama njihova podrijetla, ali i tranzita, među kojima su i zemlje tzv. zapadnog Balkana. Treći bi se element zasnivao na otprije deklariranom načelu solidarnosti, gdje članice EU dosad nisu pokazale spremnost za dogovor. Govorimo o zajedničkoj europskoj politici azila. Nisam siguran da se u vezi s tim trećim elementom dosad odmaknulo do razine u kojoj bismo mogli govoriti o rješenju prihvatljivom za sve. Zar mislite da se s Orbanom moguće dogovoriti da pristane na jedinstveno rješenje? Mađarski predsjednik ima vrlo jasan stav o tome. Hoće li Hrvatska podržati scenarij Angele Merkel? Moramo vidjeti kako će on izgledati s obzirom na to da će dijelom proizići i iz zaključaka sa sastanka Merkel – Macron. Koji su uvjeti na koje Hrvatska nikako neće pristati? Da bude okupljalište migranata iz kojeg bi druge države uzimale ili vraćale ljude koje su spremni, odnosno nisu spremni integrirati u svoja društva. U svakom slučaju i scenariju, Hrvatska će štiti svoje granice i sprečavati ilegalni ulazak na svoj teritorij. Nećemo se dovesti u poziciju da naša sudbina ovisi o nekom drugom. Mi imamo human pristup, ova vlada je prva koja je počela realizirati plan o premještanju i preseljenju. Neki samoproglašeni “humanisti” koji su tu sjedili prije nas nisu integrirali ni jednog izbjeglicu iako se radi o obvezi koju su oni preuzeli. Mi to radimo planski, sustavno i želimo da to bude održiva politika, što znači da naši stručcijskog odlaze, primjerice, u kampove u Turskoj, obavljaju intervjue i organiziraju dolazak izbjeglica iz Sirije koji se potom integriraju u naše društvo. Ali nećemo pristati da nam ljudi ulaze preko šuma, rijeka i onda zlorabe institut azila, o čemu svjedočimo vrlo često, pa i kad govorimo o nekim, hrvatskoj javnosti poznatim slučajevima. Mislite na obitelj afganistanske djevojčice Madine Hosseini koju je prošle godine usmrtio vlak na granici Hrvatske i Srbije i zbog čije je smrti policija bila prozivana? Da. Veći dio njezine obitelji u utorak je uhićen u Sloveniji i vraćeni su natrag u Hrvatsku. Mi smo zbog te tragedije bili pod snažnim pritiskom raznih aktera. Na kraju se dogodilo upravo ono na što smo upozoravali sve vrijeme tvrdeći da Hrvatska nije cilj tih ljudi. Pritisak ili inzistiranje da puštamo ilegalne migrante najkraći je put do toga da Hrvatska postane hot-spot jer će nam ih druge zemlje vratiti. Obitelj Hosseini mogla bi biti vraćena u Srbiju jer je MUP odbio njihov zahtjev za azil. Njihovu žalbu zbog odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu trenutačno rješava sud, a uhićenje u Sloveniji teško im može biti od pomoći. Migranti su neki dan pokušali ući u Hrvatsku preko prijelaza Maljevac. Koliko Hrvatska može izdržati takvu navalu? Na primjeru Maljevca vidi se da je Hrvatska policija sposobna za odvraćanje migranata, da ne podliježe pritiscima, da odrađuje svoj posao vrlo profesionalno i da u trenucima koji mogu biti osjetljiviji ima dobru komunikaciju s policijom s one strane granice. Nastavak na 6. stranici
Ono što potresa dio EU jest promjena raspoloženja građana koja se reflektira na porast stranaka s politikom izrazito protiv migracija. Produbljuju se razlike između i unutar članica Hoćemo li podržati scenarij A. Merkel? Moramo prije vidjeti kako će on izgledati s obzirom na to da dijelom ovisi i o sastanku Merkel – Macron. U svakom slučaju, mi ćemo štititi svoj interes
Veći dio obitelji stradale djevojčice iz Afganistana Madine Hosseini u utorak je uhićen u Sloveniji i vraćen natrag u Hrvatsku. Ali očito je da naša zemlja nije njihov cilj