Matematika se ne mora vježbati i nema ocjena
Plan je da se na jesen otvori škola koja bi se prilagođavala đacima Projekt je pokrenula udruga “Škola po mjeri učenika” koja je još u potrazi za adekvatnim prostorom nužnim za početak rada
Djeci će na raspolaganju u školi biti brojne radionice kako bi se izbjegao prazan hod
Škola koja bi se prilagođavala đacima, a ne obrnuto. Ideja je to vodilja skupine ljudi koja je inicirala osnivanje prve demokratske osnovne škole u Hrvatskoj. – Riječ je o inicijativi koja je spontano pokrenuta s društvenih mreža. I upravo je Facebook stranica “Demokratska osnovna škola u Zagrebu” i dalje važna platforma za širenje ideje. Naša motivacija proizlazi ponajprije iz želje za pristupom alternativnom obliku obrazovanja koji bi bio u skladu s našim pedagoškim uvjerenjima – kaže Vera Hrvatin, jedna od pokretačica projekta iz udruge “Škola po mjeri učenika”. Inicijativa, dodaje, ne bi bila moguća bez udruge “Slobodna škola” iz Plaškog, koja je još krajem 2012. ishodila odobrenje resornoga ministarstva za pokretanjem ovakvog oblika obrazovanja. A koje su mu specifičnosti? Kao i u svakoj drugoj, u demokratskoj bi se školi poštovao kurikul koji je ministarstvo propisalo, ali uz jednu veliku razliku. Djeca bi, naime, ravnopravno sa svojim nastavnicima odlučivala o životu u školi, kao i o vlastitom učenju. Osim toga, naglasak se ne bi stavljao na ocjenjivanje, nego na učenje i odnos između nastavnika i učenika.
Na raspolaganju edukatori
– Pohađanje nastave u ovakvoj se školi smatra pravom djece, a ne njihovom obvezom. I ako se nekom djetetu u trenutku kada je predviđeno vježbanje matematike ne vježba matematika, nitko ga neće siliti na to – objašnjava V. Hrvatin. Kako bi djeca mogla raditi ono što ih zanima, u školi će im na raspolaganju biti i edukatori koji će ih usmjeravati na različitim radionicama: od sportske do likovne ili glazbene. Radionice su tu, ističu pokretači projekta, kako djeca ne bi imala prazan hod. Demokratske škole u svijetu po- stoje već sto godina, a najpopularnije su Summerhill u Velikoj Britaniji, Sudbury Valley u SAD-u te Hadera u Izraelu. Upravo se s izraelskim demokratskim školama na primjeru vlastite kćeri susreo i glazbenik Edo Maajka, koji se nada da će takav oblik edukacije od jeseni zaživjeti i kod nas.
Pozitivan stav prema učenju
– Kći mi je zadnja dva razreda srednje škole u Tel Avivu završila u demokratskoj školi. Kada vam se dijete svaki dan iz škole vraća nasmijano, vidite koliko je školstvo na koje smo naviknuli manjkavo – objašnjava E. Maajka. Šezdesetak se roditelja aktivno uključilo u realizaciju projekta, a ima i onih koji bi u početku bili spremni i volontirati. Međutim, udruga se još bori s pronalaskom adekvatnoga prostora u kojem bi se održavala nastava. K tomu, i dalje nastoje razuvjeriti što veći broj roditelja u uobičajenom mišljenju da djeca u demokratskoj školi neće ništa naučiti. – U demokratskim školama po cijelom svijetu svjedočimo da djeca vole i žele učiti sve ono što im je zanimljivo i korisno, ali ne vole prisilu. Djeca, usto, najbolje uče kroz igru, a ona se u našoj kulturi doživljava kao odmor. Budući da prisile u ovim školama nema, djeca tijekom školovanja zadržavaju pozitivan stav prema učenju – objašnjava V. Hrvatin.