Učilo se kako do sredstava, projekata, ali i o važnosti rokova
“U novom programsku razdoblju veći je naglasak stavljen na okoliš. Sredstava ima, javljate se na natječaj i neka vas količina dokumentacije ne obeshrabri, svi smo vam na raspolaganju”, poručila je zainteresiranima. Spomenula je i izazove s kojima se sustav susreće i sam proces prijave projekata na koji se korisnici znaju žaliti da je kompleksan. “Od korisnika sve to moramo tražiti jer kad dođe revizija, oni zaista sve pregledavaju i u slučaju pogreške država mora vratiti novac. Najavljena je simplifikacija postupka”, istaknula je kazavši i da navedeno treba uzeti sa zadrškom.
‘Boom’ u zaleđu
Zaleđe Biograda u posljednje je vrijeme doživjelo veliki ‘boom’, nastavio je voditelj LAG Laura Ivan Čupić pojasnivši da je osnovna djelatnost LAG-ova raspisivanje natječaja iz ugovorenih sredstava. “Dobili smo veće ovlasti, LAG-ovi dobivaju na svojoj važnosti. Imamo Biograd n/M vrijednosti 2,581 milijuna kuna koji podrazumijeva rekonstrukciju zgrade te uređenje interijera i okoliša. Tu je i uređenje lučice Crkvine, uz stvaranje tehničkih preduvjeta za njeno funkcioniranje, vrijednosti 2,857 milijuna kuna te nabava višenamjenskog vozila. K tome je za uređenje 13 kilometara biciklističkih staza osigurano oko 5 milijuna kuna, za nabavu vozila i plovila za prijevoz posjetitelja, odnosno električni vlak kapaciteta do 60 osoba osigurano dodatnih 2,384 milijuna kuna. Planirano je i postavljanje adrenalinskog parka s 3 staze vrijednost 640 tisuća kuna te nabava opreme za posjetitelje. oko 120 realiziranih projekata, 50-ak iz turizma i to su većinom manji projekti, uglavnom bazeni, a ostatak čine ulaganja na seoskim domaćinstvima, OPG-ovima i drugdje. Također, mladi se poljoprivrednik do 41. godine mogao prijaviti za 50 tisuća eura za mehanizaciju i/ili sadnju dugogodišnjih nasada te novac dobiti 100 posto bespovratno. U svome radu nemamo većih problema. Napravili smo strategiju razvoja našeg područja, a kada mi raspišemo natječaj na njega se smiju javiti samo ljudi s ovog područja te ne sudjeluju u konkurenciji s ostalim gradovima. Ohrabrio bih sve koji još nisu koristili sredstva da se svakako jave ako misle da imaju ikakve šanse jer uz sve probleme, administrativne i ostale, od projekata u kojima smo sudjelovali još se nitko nije požalio što je dobio sredstva”, zaključio je Čupić.
Simbolična sredstva
O izuzetnom fenomenu prirodnih vrijednosti na panel diskusiji govorio je ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin koji je tom prilikom dodao i da posjetitelji nakon divljenja prirodi ovdje nemaju što raditi ni kako doći do druge strane jezera. “Nekim svojim sredstvima, mahom simboličnim, ne bismo uspjeli izgraditi odgovarajuću infrastrukturu koja je preduvjet za razvoj programa edukacije i osposobljavanja. Naši su najveći izazovi administrativno upravljanje projektima, odnosno velik i zahtjevan posao u kojem ne smije biti greške. Čitava se zemlja suočava s problemom nedostatka kvalitetnih izvođača uslijed odlaska kvalitetne radne snage”, napomenuo je. Istaknuo je i projekt Biosfera Biograd čiji je cilj održavanje radionica i edukacija i šire od biogradskog zaleđa, odnosno prenošenje znanja kako se aktivno uključiti u najbrže rastuću granu turizma - aktivni i sportski turizam. “Navedeni segment bilježi 68% rasta posljednjih nekoliko godina i poprilično je raznolik te obuhvaća bicikliste, penjače, ronioce, kajakaše... Cilj nam je što više takvih posjetitelja, dok moramo poraditi i na unutarnjim preprekama, kao što je dobivanje građevinskih dozvola te rješavanje imovinsko – pravnih zavrzlama”, naveo je Katičin. Polaznici pozvani da zamisle koliko bi brzo napredovali u svom poslu kada bi za vlastitu ideju i investiciju povukli sredstva iz EU fondova Native tim VL, PD Na Regionalnim danima EU fondova održana je i nekolicina stručnih predavanja. Jelena Goričanec Mamić iz Ministarstva turizma predstavila je potencijale koje se u turizmu mogu ostvariti korištenjem novca dostupnog iz europskih fondova te otvorene natječaje. Pokazala je to na primjeru Javnog poziva Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koji je bio otvoren od ožujka do lipnja 2017. godine i čiji je cilj bio poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva, a koji se ponovno planira otvoriti u 2019. godini. U sklopu tog projekta, potpisano je 20 ugovora ukupne vrijednosti 30,6 milijuna kn. Financirani projekti obuhvatit će 967 osoba, od čega 647 osoba mlađih od 25 godina, 251 osobu stariju od 54 godine te 69 osoba s invaliditetom koje su posao pronašle unutar turističkog sektora. Riječi je bilo i o natječaju povezanom s uspostavom regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva te projektu Hrvatski digitalni turizam, E-turizam, vrijednom 54,5 milijuna kuna, kojim će se omogućiti korisnicima javnih usluga u sektoru turizma kvalitetnu, brzu i korisnički orijentiranu te povećati transparentnost i učinkovitost rada javne uprave.
Aktualni programi
Branka Palčić iz Ministarstva poljoprivrede je predstavila aktualne i buduće natječaje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (PRR) kojemu je cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće te očuvanje okoliša, bioraznolikosti i krajobraza. „Prema indikativnom planu natječaja za 2018. godinu, za mjere iz Programa ruralnog razvoja raspisat ćemo ukupno 30 natječaja a za što smo osigurali 3,75 milijardi kuna potpore i trenutno je raspisano 10 natječaja“, kazala je Palčić. Ivana Milan iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja govorila je o energetskoj obnovi zgrada iz EU fondova. Kazala je i da se prosječna ušteda nakon energetske obnove kreće oko 63 posto, dok je prosječna starost zgrada bila 50 godina. Energetska je obnova budućnost građevinskog sektora, posebice u urbanim središtima, istaknula je Milan, dodavši i da su na ovaj način nekim školama pomogli da se ne zatvore, dok kvaliteta zgrade generalno podiže vrijednost nekretnine.
Ovisnost o EU fondovima
Bruno Grubešić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO) govorio je o aktualnim i budućim pozivima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te istaknuo da je Hrvatska prva u EU po udjelu fondova u javnim investicijama te da su sve veće investicije bile vezane za EU fondove. „To je dobro i loše jer nedostaju drugi izvori financiranja i pokazuje ovisnost RH o samom sustavu EU fondova“, komentirao je. Kazao je i kako je svojevremeno bilo 120 razvojnih strategija na nacionalnom nivou, no i da se ne može utjecati direktno na tržište, veće pronaći niše koje to tržište nedovoljno pokriva. MINGO je, inače, nadležan za provedbu dvije prioritetne osi iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), i to Prioritetne osi 1 (PO1) Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija u sklopu koje je dostupno 2,33 milijarde kuna te Prioritetne osi 3 (PO3) Poslovna konkurentnost s potencijalom od 7,37 milijarde kuna. Rade Dubreta iz HAMAG-BICRO ukazao je na najčešće pogreške pri izradi projektne prijave i ključne točke provedbe projekta. Najvažniji koraci pri izradi projektne prijave su ideja i potreba, istaknuo je, nakon čega tek treba uslijediti potraga za odgovarajućim Javnim pozivom. Drugi korak je informiranje, treći korak je ključna dokumentacija dok bi četvrti korak bili rokovi.
Kako do sredstva
Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova u sklopu svog izlaganja zainteresiranim je poduzetnicima približio direktor tvrtke Zlatni plamen Antonio Surjan Žanko. Na početku je, kako bi naglasio potencijal EU fondova, postavio pitanje svima mogu li zamisliti koliko bi brzo napredovali u svom poslu kada bi za vlastitu ideju i investiciju povukli sredstva iz EU fondova, nakon čega su uslijedili i konkretne upute kako do tog novca doći. Korak po korak, obrađene su neke od najvažnijih tema kada se govori o oslanjanju na europske izvore financiranja.