Krleža je bio proleterski pisac, uzmite mu Lenjina i što ostaje?
125. rođendan Krleže obilježit će i Boris Bućan, Antun Vrdoljak...
Mario Kovač 1. srpnja na Krležinu Gvozdu premijerno će predstaviti kviz-predstavu “Krležina igra detekcije” kojoj je redatelj i voditelj 125. godišnjica rođenja Miroslava Krleže u Zagrebu će biti obilježena i sedmim festivalom posvećenom tom piscu. Tako će 1. srpnja na Krležinu Gvozdu biti premijerno izvedena predstava u obliku kviza Marija Kovača “Krležina igra detekcije” u kojoj će nastupiti Goran Grgić, Nikša Marinović, Domagoj Janković i Goran Navojec. Dramaturginja je Ana Prolić, a Kovač će uz režiju preuzeti i voditeljsku palicu. Ova predstava simulirat će nekoliko popularnih TV kvizova poput Kviskoteke, Potjere i emisije Tko želi biti milijunaš, uz obilje ironije i naglasak na drami “Gospoda Glembajevi”. Druga premijerna predstava Krležina festivala posvećena je Montažstroju koji će u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže u Frankopanskoj ulici izvesti predstavu “Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima pla- čemo”. Autor i redatelj predstave je Zlatko Paković, a izvođači Vilim Matula, Ana Jembrek, Konrad Mulvaj i Zlatko Paković.
Vrijednost Tita i Pavelića
– Vratiti najprije život ovim pojmovima, a među njima, prije svega pojmu komunizam, i sasvim krležijanskom pojmu lenjinizam, i staviti ih u misaoni i praktični pogon, preduvjet je razumijevanja onoga što danas neupitno nazivamo “najveći hrvatski književnik”, a da zapravo pojma nemamo zašto to govorimo, kao što više ne možemo pojmiti ni to da je Krleža, prije svega, proleterski pisac. Ali kako u tome povratku bitnih riječi u suvremeni hrvatski jezik uopće govoriti kad je Vladimir Iljič Lenjin u Hrvatskoj danas omraženija pojava od Adolfa Hitlera, kad Josip Broz Tito na tržnici manje vrijedi od Ante Pavelića i kad se Karla Marxa drži za Lucifera. Oduzmite Lenjina i razloge Oktobarske revolucije Krleži, oduzmite mu ideju komunizma, uvjerenje ateizma, jugoslavenstvo kao kulturni projekt, i što će ostati – tvrdi Zlatko Paković najavljujući svoju predstavu. Na festivalu će biti ponovno izvedena predstava “Doviđenja na nebu” Ivana Planinića, tu je i tradicionalni doručak kod Krleže na njegov rođendan u 7 sati ujutro 7. srpnja, kada će biti predstavljeni i pretisci Krležinih zbirki poezije, a u Krležinu kazališnom vrtu na Gvozdu će biti prikazan i film “Glembajevi” Antuna Vrdoljaka kao posveta Eni Begović, Arsenu Dediću i Željku Senečiću.
Izložba originalnih rukopisa
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će otvorena izložba Krležinih rukopisa, među kojima i onih iz dramskog ciklusa o Glembajevima i prvo izdanje Balada Petrice Kerempuha, dok će na Gvozdu biti i otvorena izložba akademika Borisa Bućana s desetak njegovih djela koja je izabrao osnivač festivala Goran Matović.