SAD JE JASNO ZAŠTO JE ERDOGAN IŠAO PO GLASOVE U SARAJEVO
Širi utjecaj na Balkanu, a njegovi saveznici Kurde smatraju nepoželjnima
Ustavne promjene neće na snagu stupiti odmah. Prelazak s parlamentarnog na predsjednički sustav planira se za kraj 2019. godine Pobjeda turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegove stranke na prijevremenim predsjedničkim i parlamentarnim izborima, koje analitičari smatraju najvećim izazovom od kada je prije desetljeće i pol došao na vlast, zasigurno mu omogućava vladavinu čvrstom rukom najmanje do 2023. godine.
Zbog vjere bio u zatvoru
Da će njegova vladavina biti autokratska dokazuje i Erdoğanova izjava odmah nakon proglašenja pobjede u kojoj je svoje političke protukandidate nazvao neprijateljima demokracije koristeći se nacionalističkom i prijetećom retorikom koja se pojačala netom nakon neuspješog puča 2016. godine. Ovo su prvi izbori nakon prošlogodišnjeg referenduma u kojem su Turci tijesnom većinom glasovali za povećanje ovlasti predsjednika. To znači da će Erdoğan imati velike, diktatorske ovlasti, daleko veće nego što ih je imao do sada. Izmjene ustava, njih ukupno 18, omogućit će Erdoğanu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom islamističkom strankom AKP. Tako bi tim promjenama ustava parlamentarna demokracija bila zamijenjena predsjedničkim sustavom i Erdoğan bi mogao ostati na vlasti do 2029. godine. Ustavne promjene neće na snagu stupiti odmah. Prelazak s parlamentarnog na predsjednički sustav planira se za kraj 2019. godine. Svijet najviše zabrinjava što će sekularna Turska krenuti putem radikalizacije. Erdoğan je još odavno, kao član Muslimanskog bratstva, najavio da želi Tursku iz sekularne transformirati u islamsku državu. Zbog presude za raspirivanje vjerskih strasti proveo je 1999.
Erdoğan će čvrstom rukom Turskom vladati najmanje do 2023. godine
četiri mjeseca u zatvoru. Javno je pročitao pjesmu sa stihovima: “džamije su naše vojarne, kupole su naši šljemovi, minareti naše bajunete, a sljedbenici naši vojnici”. Da Turska ide u smjeru radikalizacije dokazuje i to što je još u listopadu 2013. Turska, po naredbi Erdoğana, ukinula zabranu nošenja hidžaba u državnim institucijama, s iznimkom sudstva, vojske i policije, i okončala ta više desetljeća stara ograničenja. Također, povećao je porez na alkohol i cigarete čije je konzumiranje, prema islamu, grijeh. Što se tiče vanjske politike, unatoč tome što EU očekuje zaoštravanje odnosa s Erdoğanom, s obzirom na to da je on već optužio Europu da izaziva “sukob” između kršćanstva i islama, nakon što je Europski sud dao poslodavcima pravo da zabrane pokrivanje glave maramama na radnome mjestu. U svim su europskim zemljama bili zabranjeni predizborni skupovi potpore Erdoğanu, a turski novinar i analitičar Hassan Tahrawi vjeruje da će se smiriti situacija jer je Erdoğan takvu oštru retoriku prema EU koristio u predizborne svrhe.
Veći utjecaj na Balkan
Međutim, Tahrawi je uvjeren da će Erdoğan pojačavati svoj utjecaj na balkanske zemlje, pogotovo one u kojima žive muslimani, s obzirom na to da europske zemlje odbijaju ulaganja u balkanske države. Prema podacima Privredne komore Srbije, 20 turskih pogona otvoreno je prošle godine u Srbiji, a trgovinska razmjena između Turske i šest zemalja zapadnog Balkana stalno se povećava. Samo u BiH Turska je uložila 300 milijuna eura u razne projekte. Također, u 2016. godini Turska je u Makedoniju izvezla robe u vrijednosti od 378 milijuna dolara, a iz nje uvezla za 82,6 milijuna eura. Turska ulaže i u Albaniji te u Kosovu. – Dok se Europska unija brine zbog uloge Moskve na zapadnom Balkanu, Erdoğan potiho povećava svoj utjecaj u balkanskim zemljama – napominje Tahrawi upozoravajući kako bi to za zemlje u koje Turska ulaže mogao biti mač s dvije oštrice jer s jedne strane imaju ekonomsku dobit, a s druge širi se ideologija Muslimanskog bratstva koju je Erdoğan već navelike proširio u BiH. – Pobjeda Erdoğana najteže će pasti Kurdima jer Erdoğanova većina u parlamentu ovisi o njegovim saveznicima, Stranci nacionalnog pokreta (MHP), koja je osvojila 51 zastupničko mjesto, a koja Kurde smatra teroristima i nepoželjnima. Mogu se očekivati još žešći napadi na Kurde kako u Turskoj tako i u Siriji te Iraku – uvjeren je Tahrawi koji vjeruje da će savez između Rusije, Irana i Turske vladati Bliskim istokom. – Odnosi sa SAD-om će se još pogoršati zbog američke podrške Kurdima u Siriji i odbijanja izručenja Fetullaha Gullena. Odnosi s NATO-om mogli bi doći u pitanje s obzirom na to da će Rusija uskoro isporučiti Turskoj proturaketni sustav S-400 – uvjeren je Hassan Tahrawi napominjući kako je nova Erdoğanova era započela i cijeli svijet nestrpljivo očekuje njegove prve poteze.