U SISAČKU ENERGANU NA GORIVO IZ OTPADA ULOŽIT ĆU 20 MIL. EURA

Kažu da nema radne snage u Hrvatskoj, ali nije tako. Ima je, samo treba dobro platiti

Osnovna djelatnost u regiji nam je skupljanje i oporaba svih vrsta otpada. Imamo 60 lokacija, a samo u Zagrebu događaju se požari

S direktorom i vlasnikom C.I.O.S. grupe Petrom Pripuzom razgovarali smo o požarima u reciklažnom centru u Zagrebu, o istragama koje se vode protiv njega, kao i o poslovanju njegove tvrtke koja nema ozbiljnu legalnu konkurenciju u skupljanju i oporabi otpada ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.

U zadnje četiri godine reciklažni centar C.I.O.S.-a u Jankomiru gorio je četiri puta. Zašto sumnjate da su požari podmetnuti?

Zbog neobičnih okolnosti pod kojima su izbijali, u neradne dane, uz rub ili izvan ograde skladišta. Odbacujemo izjave o našim niskim standardima sigurnosti i našu povezanost s izbijanjem požara pa ostaje samo podmetanje. C.I.O.S. grupu čine društva iz Hrvatske, BiH i Srbije u kojima je zaposleno 1300 radnika i samo u Zagrebu unazad četiri godine, od afere Agram, imamo akcidente.

Na koliko lokacija poslujete?

Osnovna djelatnost u regiji nam je sakupljanje i oporaba svih vrsta otpada. Imamo 60 lokacija, a samo u Zagrebu se događaju ovakvi požari, i to već četvrti put. Policija je radila očevide, ali nažalost tek sad je prvi put da je MUP objavio da je požar podmetnut. Kao ozbiljna kompanija nemamo razloga išta skrivati ili podmetati sami sebi požar. U zadnjem požaru izgorjelo je 50 tona glomaznog otpada pristiglog sa Savice. Zbrinjavanje te količine otpada u bilo kojoj spalionici u Europi platili bismo 6500 eura. Može li to doista biti razlog da angažiramo nekog da to učini? Pa ovdje radi više od 100 ljudi, sami bi sebi time radili štetu. Poslovanje nam je usklađeno sa ISO i drugim normama, imamo sve dozvole, studiju utjecaja na okoliš, ishodili smo okolišnu dozvolu i radimo sve u skladu sa zakonom, pod nadzorom smo brojnih inspekcija. Očekujemo kao veliki porezni obveznik koji uplaćuje više od 100 milijuna kuna godišnje u državni proračun RH da institucije konačno utvrde tko nam to radi.

Vi smatrate da vam požare ne podmeće konkurencija, nego da iza njih stoje, kako kažete, političke pobude. O čemu se tu radi?

Četvrt stoljeća pratimo trendove i spremni smo dočekali obveze koje Hrvatska po direktivama mora ispunjavati prema EU u gospodarenju otpadom. Samo u lokaciju na Jankomiru uložili smo 30 milijuna eura, u infrastrukturu, tehnologiju, kadrove. U Hrvatskoj i regiji nemamo ozbiljnu konkurenciju koja je toliko investirala i ishodila sve potrebne dozvole za poslovanje u skladu sa zakonom. Što je ostalo kao motiv podmetanja požara? Svakako nije da naplatimo štetu jer je zanemariva da bismo je naplatili. Uništavati ovako vrijedan objekt bila bi ludost. Dakle, ostao je neki treći motiv. Ne želim ništa prejudicirati, ali nedvojbeno postoji neka interesna skupina s motivom za postizanje nekog cilja.

Koja bi to interesna skupina bila?

Demokratsko pravo je boriti se demokratski za svoje političke i druge ciljeve, a nikako ne nedozvoljenim radnjama. Najviše mi “miriše” da se radi o politici. Ako mi odustanemo od ugovora za glomazni otpad sa Zagrebom koji smo potpisali za vrijeme vladavine Sandre Švaljek u gradu, Zagreb nema kamo s tim otpadom. Ako otkažemo ugovor ili nam zatvore pogon, onda nema više mogućnosti oporabe glomaznog otpada u skladu sa zakonom. Jedino rješenje je u tom slučaju ostaviti taj otpad u šumi, na ulici, na Savici itd., što otvara prostor za kritike i prozivanje gradskih vlasti i Vlade za neučinkovitost i loše politike te planove gospodarenja otpadom.

Kako sam shvatio, vi vjerujete da ste kolateralna žrtva toga što netko želi naškoditi gradonačelniku Milanu Bandiću?

Do 2014. kao poduzetnik bio sam uspješna, anonimna osoba. Od te godine i afere Agram počinju problemi. Ne želim reći da je to zbog Bandića, ali činjenica je da tad počinju moji problemi i problemi moje tvrtke. Želim samo da institucije ove države zaštite mene kao poduzetnika, zaposlenike i ovu tvrtku koja u svojih 27 godina poslovanja uredno podmiruje obveze prema proračunu, zaposlenicima, bankama, dobavljačima,

Nemamo ozbiljnu konkurenciju koja je toliko investirala i ishodila sve dozvole

a budući da poslujemo u skladu sa zakonom i imamo sve potrebne dozvole, samo želimo imati pravo na rad.

U aferi Agram sud je vratio optužnicu na doradu što se tiče ugovora vaše tvrtke CE-ZA-R s Gradom Zagrebom u vezi s glomaznim otpadom?

U vrijeme sklapanja tog ugovora Jakuševec se zatvara za glomazni otpad i nema drugog zakonitog rješenja nego da taj otpad preuzme CE-ZA-R, i to po najnižoj cijeni u odnosu na svih drugih 46 pravnih osoba kojima je u isto vrijeme tu istu uslugu pružao. Zagreb nam plaća 520 kuna, a MUP 2000 kuna po toni. Kao razlog za moje uhićenje bilo je navedeno da mi je Bandić pogodovao kod tog ugovora sa Zagrebom. Sami zaključite je li to bio valjan razlog za uhićenje ili je bilo potrebno prvo

utvrditi činjenično stanje pravom istragom. Uhićen sam jer mi je Bandić pogodovao i plaćao najnižu cijenu od 520 kuna po toni, a nije mi pogodovao ministar MUP-a Ranko Ostojić čije je ministarstvo plaćalo 2000 kuna!? U ove četiri godine društva C.I.O.S. grupe su sklopila ugovore sa Zagrebom i gradskim tvrtkama vrijedne oko 18 milijuna kuna, u što ulazi i inkriminirajući ugovor, a to je manje od 0,5 posto naših godišnjih prihoda! Postupak je u istrazi, sud je naložio USKOK-u da utvrdi je li bilo protupravne imovinske koristi i je li to bila tržišna cijena.

USKOK je pokrenuo istragu protiv vas i zbog sumnje na izvlačenje novca iz tvrtke i utaje poreza. U kojoj je fazi ta istraga?

Prilikom prvog uhićenja u aferi Agram krajem 2014. teretili su me da mi je Bandić pogodovao na štetu Zagrebačkog holdinga od 1,2 milijuna kuna. Na moju uplatu jamčevine koja je bila šest puta veća USKOK se žalio. Pitam se zašto trošiti novac na žalbe, moj boravak u Remetincu i na suce koje te žalbe rješavaju, ako je kao jamčevina uplaćen šest puta veći iznos od onog koji se meni stavlja na teret i zašto nitko ne snosi odgovornost za nepotrebno trošenje proračunskog novca? Onda od 1. ožujka 2015. do 2. svibnja 2016. traje porezni nadzor nad mojom suprugom i nada mnom za period 10 godina, kojim je na 151 stranici zapisnika utvrđeno da su naši prihodi legalni, da su plaćeni svi porezi, nema nerazmjera prihoda i imovine. Kad se tu nije ništa našlo, išlo se na novu istragu USKOK-a koji opet traži moje uhićenje. Ta je istraga u tijeku. Pokušava se pronaći bilo što, kao „naći ćemo mi već nešto da je Petar Pripuz napravio protivno zakonu“. Kad su nas uhitili, napravili su spektakl i javno nas osramotili, to se sad mora opravdati, opet iz proračunskog novca.

Iz vlasničke strukture C.I.O.S grupe lani je izašla Scholz Grupa. Sad je vaša tvrtka C.I.O.M 100 postotni vlasnik C.I.O.S-a. Zašto je došlo do te promjene?

Do studenog 2017. C.I.O.S grupa bila je u njemačko-hrvatskom vlasništvu, ali njemački partner je bankrotirao i preuzeo ga je kineski ulagač. U društvenom ugovoru bila je odredba da promjenom kontrole kod jednog od suvlasnika drugi ima pravo prvokupa njegova udjela u C.I.O.S-u i to sam pravo iskoristio. U jeku pregovora, zbog neutemeljenih istraga protiv mene, donio sam odluku da ne preuzmem sve, nego da se imovina C.I.O.S. grupe podijeli. U mirnom razlazu C.I.O.M-u su pripale tvrtke u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, a Scholzu Slovenija, Makedonija, Albanija i Kosovo. Konsolidirani prihod C.I.O.S grupe, dok smo bili partneri, u 2016. bio je 1,6 milijardi kuna, no kad uvrstimo samo rezultate tvrtki koje su nam pripale po podjeli, konsolidirani prihodi za 2016. iznose 880 milijuna kuna, a u 2017. prihodi su narasli na 1,3 milijarde kuna. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja iznosi 104,7 milijuna kuna. Reviziju je radio Deloitte.

Imate li i vi problema s pronalaženjem radnika?

Kažu da nema radne snage u Hrvatskoj, ali nije tako. Ima je, samo treba dobro platiti. Bruto plaća u CE-ZA-R-u je 11.000 kuna, a u C.I.O.S-u 17.000 kuna. Radnicima smo u 2017. povećali plaće, to je plan i u 2018., isplatili smo 13. plaću, božićnicu, uskrsnicu. S ponosom možemo reći da smo društveno odgovorna firma koja vodi socijalnu politiku i prema radnicima i zajednici, stipendiramo djecu radnika, djecu u projektu Korak u život... Veseli me što radnici dolaze na svoje, neće više raditi za 500 eura. Mladi ljudi odlaze jer su plaće male, ne zato što ne vole Hrvatsku.

Gdje vidite prostor za širenje poslovanja?

Planiramo gradnju energane na gorivo iz otpada u Sisku, za što već imamo građevinsku dozvolu. U Sisku imamo veliki kompleks u kojem su ljevaonica čelika, talionica aluminija i pogon za mehaničku obradu frakcija iz oporabe otpada. Energana će iz goriva iz otpada nastalog oporabom proizvoditi struju za naše potrebe, tako bismo zaokružili naš ciklus. Radi se o investiciji od 20-ak milijuna eura. Financijski je to najznačajniji projekt, uz ostale koji se odnose na nove tehnologije i daljnje unapređenje materijalne oporabe otpada.

Pokušava se pronaći bilo što, kao „naći ćemo mi već nešto da je Petar Pripuz napravio protivno zakonu“