Koliko je softver za prepoznavanje lica pouzdan i možemo li ga izbjeći
Umjetna inteligencija još nije dovoljno naučila da točno prepozna lica osoba
Tehnologija je moćan alat koji svaki dan napreduje, no trebamo li pristati baš na sve načine nadzora koje omogućava tehno@vecernji.net Programi za prepoznavanje lica svakim danom sve su napredniji i ima ih sve više u svim svjetskim gradovima koji vrve nadzornim kamerama, i na ulicama i u ustanovama i stambenim zgradama. U Kini se softver za prepoznavanje lica već uvelike koristi, a osim što postoje statične nadzorne kamere, policajci nose i naočale koje su povezane s bazama podataka koje “znaju” o kome se radi. U Kini je gotovo nemoguće izbjeći promatranje gotovo na svakom koraku, dok u SAD-u, nakon niza oružanih napada, u neke škole sada uvode sustave za prepoznavanje lica.
Neizbježan nadzor
Uskoro će biti sasvim nemoguće izbjeći nadzor i promatranje bilo gdje u svijetu. No postoje dvije nedoumice: je li tehnologija dovoljno dobra i točna i trebamo li pristati na život koji je posve lišen privatnosti, a u ime potencijalne sigurnosti. Kada se radi o tehnologiji, Kina, primjerice, uopće ne dvoji u ispravnost svojih sustava. Dapače, osim softvera za prepoznavanje lica, eksperimentiraju s programima koji idu dalje od pukog prepoznavanja lica te prepoznaju i interpretiraju ekspresije lica. Bave se i emocionalnim nadzorom. Kako piše Forbes, u kineskoj vojsci i u nekoliko privatnih kompanija u kape postavljaju senzore koji očitavaju aktivnost moždanih valova i na temelju njih procjenjuju treba li netko odmor ili je spreman za novi zadatak, a sve kako bi se postigla dodatna učinkovitost.
AI još ne zna dovoljno
U SAD-u, pak, civilne udruge glasno protestiraju protiv sustava za prepoznavanje lica u školama jer, tvrde, stupanj točnosti je sporan. Njima u prilog istupio je i Brian Brackeen, osnivač startupa Kairos koji se bavi upravo umjetnom inteligencijom koja može prepoznati lica i tvrdi: tehnologija napreduje, no nije stigla na cilj. Trenutačno poprilično griješi, posebice kada se radi o svima koji nisu bijelci ili kada su pak u pitanju žene. Brackeen, inače i sam Afroamerikanac, tvrdi da je tehnologija zasad pristrana i netočna, posebice kada je u pitanju tamnija koža. Umjetna inteligencija još uvijek nema dovoljno podataka na kojima bi učila pa stoga policija ne bi smjela koristiti te programe. Brackeen ide i dalje te kategorički tvrdi da svatko tko je dobrovoljno softver predao vladi i njenim sigurnosnim službama direktno ugrožava živote jer AI još uvijek ne zna dovoljno. Proteklog tjedna pobunili su se zaposlenici Amazona, tehnološkog diva koji je izradio vlastiti softver Recognition upravo za policiju. Primjerice, u zračnoj luci u Orlandu prepoznavanje lica više nije opcija, već kroz taj proces obavezno moraju proći svi internacionalni putnici, a u Amazonu, baš kao i Brackeen, tvrde da programi još nisu sasvim pouzdani. Europljani pak, točnije Britanci, lani su testirali softver, i to na nogometnim utakmicama tražeći huligane. I potvrdilo se: još nije spreman, pogriješio je to u 2297 puta u devet mjeseci.