Ispunjeni zahtjevi EU osim ujednačavanja povlaštenih i radničkih mirovina

Analiza Marine Šunjerge: Je li dodatak od 27 posto doista ponuda koju se ne može odbiti

U mirovinskoj reformi Vlada nije poštovala samo jedan zahtjev Europske komisije – da povlaštene mirovine približi radničkima Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić jučerašnji je dan proveo u predstavljanju detalja mirovinske reforme članovima raznih povjerenstava u kojima se, osim socijalnih partnera i stručnjaka, nalaze i predstavnici privatnih mirovinskih fondova. Njih je šokirala najava da će osiguranici drugog stupa moći dobiti 27 posto dodatka na mirovinu tek nakon što se vrate u prvi mirovinski stup. Vladina odluka o otvaranju drugog stupa obrazložena je kao duboko socijalna i pravedna jer se njome sprečava pad mirovina generacijama koje su rođene 1962. godine i kasnije.

Četvrtinu manja mirovina

Svima koji su rođeni do 1961. godine država na mirovinu dodaje 27 posto kako bi pokrila pad primanja koji je nastao zbog prelaska na računanje mirovina prema plaćama u cijelom radnom vijeku, a ne prema deset najpovoljnijih godina. Dodatak je ispregovarao Ivo Sanader uoči parlamentarnih izbora, ali nije ga predvidio za osiguranike drugog stupa, koji danas predstavljaju većinu zaposlenih. U međuvremenu je došla velika ekonomska kriza, a od pristupanja Europskoj uniji, i masovne migracije zbog kojih se dramatično promijenila dobna struktura stanovništva. Prvi obvezni osiguranici drugog stupa lani su počeli odlaziti u mirovinu i ona je za četvrtinu niža od mirovina ljudi koji su rođeni mjesec-dva prije njih. Vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države zasjenilo je druge važne promjene koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2019. godine, poput dizanja radnog vijeka na 67 godina već od 2031. godine, jaču penalizaciju prijevremenog odlaska u mirovinu ili otvaranje prostora za masovnije zapošljavanje umirovljenika. U ovom je trenutku na četiri sata zaposleno oko deset tisuća umirovljenika, i to 4389 starosnih umirovljenika, zatim 5253 osobe s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti te 636 djelatnih vojnih osoba u invalidskoj mirovini. Od iduće godine uz zadržavanje postojeće mirovine četiri će sata moći raditi gotovo sve skupine umirovljenika. Kako bi se kontrolirali javni izdaci za mirovine, dulji radni vijek i obeshrabrivanje prijevremenih mirovina jedna je od ključnih preporuka Europske komisije. Hrvatska prednjači po mladosti umirovljenika i njihovu kratkom radnom vijeku, a stanovništvo stari. Svaki četvrti Hrvat ili Hrvatica 2030. godine bit će stariji od 65 godina. Vlada procjenjuje da će kasniji odlazak u mirovinu i dulji radni vijek smanjiti javne izdatke za mirovine za približno 14 milijardi kuna u iduća dva desetljeća, što nije mali novac. No, iz ovog reformskog paketa ispao je treći zahtjev Europske komisije, a on se odnosi na sređivanje povlaštenih mirovina i njihovo približavanje radničkim mirovinama. Dodatak na mirovine dosad nije bio u fokusu Europske komisije. Drugi stup bi po Vladinu prijedlogu postao odličan izvor prihoda za državni proračun jer će se u njega sliti zarada koju su mirovinska osiguravajuća društva ostvarila ulaganjem mirovinske štednje. Također, svi koji se vrate u prvi stup sa sobom nose i velik miraz – u prosjeku oko 300 tisuća kuna mirovinske štednje! Procjena je predlagača zakona da će u idućih dvadeset godina povratnici osigurati 87 milijardi kuna viška, što bi mogla biti polovica trenutačno nedostajuće svote koju država mora doplaćivati za mirovine.

‘Dodatak u drugi stup’

– Vraćanje osiguranika drugog stupa u prvi stup faktička je demontaža drugog stupa – kategoričan je Danijel Nestić, stručnjak za mirovine s Ekonomskog instituta, koji smatra da drugi stup neće imati smisla nakon što se 97 posto osiguranika vrati u prvi stup. Njegov je prijedlog da se dodatak prenese i na drugi stup proporcionalno uplatama u prvi stup. Kako u ovoj priči prolaze osiguranici? Nestićeve simulacije pokazuju da bi s dodatkom buduće mirovine gotovo svih drugostupaša bile veće od sadašnjih, a on državu godišnje stoji oko dvije milijarde kuna! Ministarstvo rada tvrdi da bi radnici s malim i nižim plaćama prošli lošije jer se na njih ne bi primjenjivale odredbe o najnižim mirovinama. Bez dodatka, ostanak u drugom stupu isplati se samo rijetkima. Kako god ova priča završi, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta tvrdi da će se u godinama koje dolaze mirovine pretvoriti u socijalnu pomoć, mladi odlaze, stanovništvo stari, a rezerve države sve su manje. U ovome trenutku na računima osiguranika drugog stupa nalazi se 25 milijardi kuna dobiti ostvarene ulaganjem 70 milijardi kuna uplaćenih doprinosa. Mladen Novosel, predsjednik SSSH, kaže da drugi stup nikad nije bio privlačan sindikatima te bi oni radije da ljudi koji sada rade osiguravaju sredstva za sadašnje umirovljenike, dok bi se za njihove mirovine trebali pobrinuti buduće generacije. A kako bi to izgledalo u stvarnosti, lako se pokaže na primjeru. U Hrvatskoj na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, što znači da taj radnik u prosjeku mjesečno za mirovine izdvaja 1800 kuna pa ni mirovina ne može biti veća od te svote.

Dodatak na mirovine uveo je Ivo Sanader 2006. godine, ali ga nije predvidio za drugi stup Procjenjuje se da će samo 3% osiguranika s velikim plaćama ostati u drugom stupu Ideja da se dodatak od 27 posto da samo onima koji se vrate u prvi stup je neprihvatljiva. Taj problem treba radikalno drugačije riješiti. Jednako je i s idejom produljenja radnog vijeka, kada znamo da je u Hrvatskoj problem da ljudi rade i do 65. godine. DAVORKO VIDOVIĆ politički tajnik SDP-a Ideja da se novac iz naše štednje prebaci u državni proračun da bi se financirala neučinkovita država nešto je što građani ne zaslužuju. Ministar Pavić ovim zabija zadnji čavao u lijes mirovinskog sustava i bit će njegov grobar MIRANDO MRSIĆ bivši ministar mirovinskog sustava