Plenković nudi hrvatski model ratifikacije IK
Ključ su interpretativna izjava i pojašnjenje pravog sadržaja
U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u Strasbourgu premijer Plenković iznio je pouke koje je Vlada naučila u procesu ratifikacije
Premijer Andrej Plenković ponudio je svim državama koje planiraju ratificirati Istanbulsku konvenciju “hrvatski model” kako to uspješno učiniti. U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u Strasbourgu premijer je iznio pouke koje je Vlada naučila u procesu koji su obilježile ideološke i političke nesuglasice te istaknuo kako je spreman podijeliti naučene lekcije: od toga kako sastaviti interpretativnu izjavu do toga kako pojasniti pravi cilj Konvencije, a to je zaštita žena i djece od nasilja. Plenković je kazao da je Vlada izvukla lekciju o tome da se Konvencija, čiji je cilj sigurnost žena i djece, stavlja u širi kontekst ideološke debate koja potpuno izokreće javnu raspravu. – Hrvatska je ustrajala u ratifikaciji, posebice pod vodstvom moje Vlade. To smo učinili uvjereni da radimo dobru stvar za društvo i za zaštitu žena od nasilja – dodao je Plenković, ali i upozorio da bi se trebalo organiziranije pozabaviti problemima koji se javljaju pri tumačenju Konvencije. Hrvatska je postala 31. država koja je ratificirala Konvenciju, a u 14 država Konvencija je još na čekanju. Otpor ratifikaciji posebno je vidljiv u nekim zemljama istočne i središnje Europe, primjerice u Bugarskoj i Slovačkoj gdje se mogu čuti isti argumenti kao i u Hrvatskoj, a prvenstveno se tiču onoga što kritičari Konvencije nazivaju rodnom ideologijom, odnosno tvrdnjom da Konvencija na mala vrata u zakonodavstvo uvodi pojam roda. – Debate koje stvaraju razdor u društvu i fokusiraju se na pitanja koja nemaju veze sa sadržajem ne koriste ni Vijeću Europe ni ciljevima Konvencije – kazao je premijer i dodao da može pomoći i u dijelu koji se tiče sastavljanja “solidne interpretativne izjave”. Vladina interpretativna izjava, usvojena uz prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije, kaže da IK ne nameće promjene u pravnom sustavu.
Sigurnost žena i djece stavlja se u širi kontekst ideološke debate koja izokreće javnu raspravu