Turci žele graditi autocestu Rijeka - Žuta Lokva, uložili bi 700 milijuna eura i dobili koncesiju
Projekt vrijedan 700 milijuna eura bio bi realiziran po koncesijskom modelu
Dionica od Križišća do Žute Lokve duga je 56 kilometara, a njome bi se Rijeka i Primorje spojili s Likom odnosno s Dalmatinom Turska građevinska tvrtka IC Ictas zainteresirana je za gradnju autoceste od Križišća do Žute Lokve, i to po koncesijskom modelu. Kako doznajemo, predstavnici Ictasa nedavno su o tome razgovarali u Hrvatskim autocestama. Dionica autoceste od Križišća do Žute Lokve spojila bi Rijeku i Primorje s Likom odnosno s Dalmatinom. Radi se o projektu procijenjene vrijednosti oko 700 milijuna eura, a ukupno bi se gradilo 56 kilometara autoceste. Cijena gradnje je prilično visoka, oko 12,5 milijuna eura po kilometru, zbog vrlo zahtjevnog terena pa bi oko 30 posto trase činili cestovni objekti. Najveći objekt bio bi tunel Vratnik, dug 3,5 kilometara.
Mali promet, visoka cijena
Dionica od Križišća do Žute Lokve planirani je nastavak autoceste A7 koja je dosad sagrađena od Rupe do Križišća i dio je Jadransko-jonskog koridora. HAC dosad nije ušao u tu investiciju zbog malog očekivanog prometa i zbog visoke cijene gradnje. Usto, državne tvrtke koje upravljaju autocestama stvorile su ogromne dugove pa dionica od Križišća do Žute Lokve i zbog toga nije bila na listi prioriteta. Najviše se o toj au- tocesti govorilo za Vlade Zorana Milanovića i kad je kratkotrajno ministar prometa bio Zlatko Komadina. Tad se čak i najvljivao početak gradnje te dionice. Bila je izdana i lokacijska dozvola za dionicu Križišće – Novi Vinodolski te građevinska dozvola za tunel Vratnik na dionici Senj – Žuta Lokva. No odlaskom Komadine iz Vlade prestala je i priča o tome. Komadina je nakon toga kazao da je iz Vlade otišao upravo zbog autoceste do Žute Lokve koju je htio graditi, ali nije imao za to potporu tadašnjeg premijera. Sadašnja Vlada je pak odlučila postupno graditi tu dionicu, i to u profilu poluautoceste, dakle sa dva vozna traka u svakom smjeru, bez zaustavnih trakova. Prvo bi se gradila obilaznica Novog Vinodolskog, za što je izrada projekta u tijeku. U HAC-u su nam potvrdili da postoji interes investitora za gradnju dionice od Križišća do Žute Lokve po koncesijskom modelu, no nisu htjeli govoriti o konkretnim imenima. S obzirom na to da je projekt obilaznice Novog Vinodolskog u izradi, uskoro će, kažu, krenuti i s obnovom projektne dokumentacije za ostali dio dionice do Žute Lokve, kako bi bili spremni za početak gradnje. Koncesijski model je, objašnjavaju, pri tome jedan od mogućih rješenja, drugi model bilo bi financiranje iz fondova EU. A to pokazuje da sadašnja uprava HAC-a na čelu s Borisom Huzjanom očito projektima pristupa racionalno i za njih traži optimalna financijska rješenja.
Tražili zabranu radova
IC Ictas je jedna od najvećih turskih građevinskih tvrtki, a među njezinim projektima svakako se izdvaja treći most na Bosporu. IC Ictas je u taj projekt ušao s talijanskom tvrtkom Astaldi. Upravo su te dvije kompanije bile partneri i na natječaju za gradnju Pelješkog mosta. Njihova ponuda je za taj posao iznosila 2,55 milijardi kuna, što je bilo gotovo 500 milijuna kuna više od ponude China Road and Bridge Corporation. Na tom natječaju nisu prošli zbog nevaljane bankarske garancije. Žalili su se zbog toga Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave, od koje su dobili odbijenicu. Nakon toga su podnijeli tužbu Upravnom sudu i zatražili zabranu početka radova na Pelješkom mostu dok sud ne riješi njihov slučaj. No Upravni sud odbio je njihov zahtjev.
Predstavnici Ictasa bili su nedavno u HAC-u na razgovoru o mogućnosti koncesije IC Ictas se s talijanskim Astaldijem natjecao za gradnju Pelješkog mosta, no nije uspio Osim koncesije razmatra se kao model i financiranje iz fondova EU