Pripremite se na dodatne provjere u bankama
Provjere se odnose na sve transakcije iznad tisuću eura
Izuzeća od provjere su plaćanja za isporuku robe ili pružanje usluga – plaćanje komunalija: struje, vode, čistoće, mjenjačke poslove... Da bih roditeljima uplatila novac na račun, morala sam potpisati dva dokumenta, od kojih se jedan odnosi na potvrdu da nisam akter u politici, odvjetnik ili sudac, te ostaviti osobnu iskaznicu da je kopiraju. Prije nekoliko mjeseci za istu transakciju nisam trebala ništa od toga, samo znati broj računa na koji želim uplatiti – požalila nam se uznemirena čitateljica koja je u HPB-ovoj poslovnici u Zagrebu ocu uplatila na račun 8000 kuna. Da je uplatila 7000 kuna prošla bi, doduše, bez ove papirologije jer je limit koji zahtijeva novu proceduru – protuvrijednost od 1000 eura.
Provjera identiteta
Posljedice su to izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, zbog čega su banke dužne od klijenata tražiti dodatne provjere, uglavnom za gotovinske transakcije – uplate, isplate i prijenose s računa. Nije loše znati da se radi na sprečavanju pranja novca i terorizma, no istodobno je i smiješno vjerovati da se takve radnje mogu spriječiti propitivanjem klijenata jesu li politički aktivni. Iz Splitske banke odgovaraju da su oni dosad imali čak i stroži prag za provođenje zaštitne procedure identifikacije klijenta – 5000 kuna, no uskoro će ga zamijeniti zakonom propisanim. U ostalim bankama koje su nam odgovorile, to je zakonski iznos od 7500 kuna, odnosno 1000 eura: u HPB-u, OTP-u, PBZ-u, Erste banci... Pojašnjavaju koje su najveće promjene za povremene, a ne stalne klijente banke: u Splitskoj banci pri uplati na račune drugih osoba za iznose do 4999 kuna radi se provjera identiteta uvidom u osobni dokument kako bi se provjerilo osobu koja uplaćuje. Izuzeća od provjere i kopiranja dokumenta su plaćanja za isporuku robe ili pružanje usluga – plaćanje komunalija: struje, vode, čistoće, računa kreditnih kartica, mjenjačke poslove i plaćanja poreza i kazni javnom tijelu. Za iznose od 5000 do 104.999 kuna, osim kopije dokumenta, klijent mora popuniti upitnik za PEP (politički izložene osobe), izjavu o porijeklu sredstava ako je “PEP” ili dolazi iz visoko rizičnih trećih zemalja. Banka usto mora utvrditi obavlja li platitelj transakciju u svoje ime, kao zakonski zastupnik, opunomoćenik ili u ime druge osobe, a da nije njezin zastupnik niti opunomoćenik. Za iznose od 105.000 do 199.999 kuna potrebna je još i izjava o izvoru novca, a po potrebi i dokaz, dok je iznad 200 tisuća kuna dokaz uvjet, osim ako je izvor sredstava nedvojben i evidentan – tad je moguće potpisati samo izjavu o porijeklu novca. Dokaz koji se uvažava pritom može biti ugovor ili rješenje nadležne institucije temeljem kojih je stranka došla u posjed novca, kupoprodajni ugovor, isplatni listić druge banke...
Šira definicija
Za transakcije preko Western Uniona također se za iznose veće od 1000 eura traži ispunjavanje upitnika za PEP i kopiranje dokumenta. U RBA objašnjavaju da se, za razliku od prethodne definicije politički izložene osobe, koja je podrazumijevala samo visokorangirane strane javne dužnosnke, od 1. siječnja u tu kategoriju ubrajaju i domaći visokorangirani javni dužnosnici, ali i nižerangirani – općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici. A s obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji službeni popis dužnosnika koji su politički izložene osobe, banke se služe različitim metodama kako bi utvrdile koje se klijente može uvrstiti u tu kategoriju.
Politički izložene osobe su domaći visokorangirani i niskorangirani javni dužnosnici U RH nema službenog popisa dužnosnika, pa banke same odlučuju tko ide među izložene