Teško je raditi od kuće u malom stanu s djecom i punicom
U Nizozemskoj od kuće radi 14, a kod nas 1,5 posto zaposlenih. Taj je rad češći u razvijenim zemljama
U nerazvijenim zemljama ne postoji ni tehnologija ni tradicija rada od kuće, ali taj val sigurno će doći i do nas, kaže Predrag Bejaković
Rad od kuće postaje sve uobičajeniji u razvijenim zemljama EU i to je trend koji se s razvojem tehnologije polako i nezaustavljivo širi, pogotovo kad je riječ o intelektualnim poslovima. Ali u zemljama poput Hrvatske mali broj ljudi (1,5%) radi od kuće. Podaci Eurostata pokazuju da u Nizozemskoj radi gotovo 14% ljudi od kuće, u Luksembugru gotovo 13%, u Finskoj 12,3%, a najmanje ih od kuće radi u Bugarskoj (0,3%) i Rumunjskoj (0,4%). U prosjeku u EU od kuće radi 5% zaposlenih do 64 godine, a u eurozoni 5,7%. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ističe da su svi nestandardni oblici rada – skraćeni, fleksibilni rad i rad od kuće – prisutniji u visokorazvijenim zemljama. – Rad od kuće posljedica je razvijenosti tehnologije, ali i navika jer bi se dosta stvari moglo raditi od kuće, ali u siromašnijim zemljama to ni poslodavcima ni radnicima možda ne odgovara. U skučenom stanu s djecom i punicom jako je teško raditi od kuće. U manje razvijenim zemljama ne postoji ni tehnologija ni tradicija rada od kuće, ali taj val sigurno će doći do nas. Sve više će zahvaćati intelektualne poslove, fizičke teško – ističe Bejaković, dodajući da je u zemljama s nestandardnim oblicima rada puno lakše uskladiti obiteljski i poslovni život.
Više muškaraca od žena
Napominje da takvi oblici rada potiču gospodarski razvoj i razvoj potiče njih. U EU je tijekom godina prema Eurostatu porastao i postotak ljudi koji ponekad rade od kuće, pa ih je 2008. bilo 7,7%, a u 2017. 9,6%. Očekivano, najviše u Uniji rade od kuće samozaposleni (18,1%), a zaposleni 2,8%. U prosjeku u EU lani je više žena (5,3%) nego muškaraca (4,7%) radilo od kuće. Ali u nekim državama je obrnuto, pa tako u Nizozemskoj gotovo 15% muškaraca radi od kuće, u usporedbi s 12,6% žena, a u Danskoj njih 9,5% u odnosu na 7,6% žena. Sociolog Dragan Bagić ističe da poslovi koji se obavljaju od kuće nisu poslovi niže dodane vrijednosti nego intelektualno zahtjevniji, konzultantski i sl., u kojima je razina ekspertize ključna, a takvih je poslova više u razvijenim gospodarstvima. S druge strane, u ekonomijama s niskom stopom zaposlenosti niska je ponuda različitih poslova, pa je manja mogućnost za rad od kuće. Učestalost rada od kuće u EU povećava se s dobi radnika.
Pristup svemu
– Logično je da ljudi koji imaju već razvijenu karijeru i stekli su znanja, vještine i kontakte za poslove koji su specifičniji i zahtjevniji više rade od kuće, što im omogućava i tehnologija. Danas preko interneta imate pristup svim dokumentima od bilo kuda što pogoduje porastu rada od kuće za različite uredske poslove koji ne uključuju izravni rad s korisnicima, jer prodavačica ne može raditi od kuće – govori Bagić, dodajući da u nas vjerojatno samo samozaposleni rade od kuće i iako će i kod nas rad od kuće rasti, nećemo, kaže, tako brzo sustizati visokorazvijene zemlje. – Kod nas još ima predrasuda da su ljudi neefikasniji rade li od kuće, a vani su bitniji rezultati rada, a nama je bitnije imati radnike pod nadzorom. Možda je to posljedica toga da nismo previše posvećeni radu, ali i činjenice da smo nedovoljno posvećeni učincima radnika jer je kod nas bitnije da formalno radite makar nemate učinka, nego da radite od kuće kraće i brže – kaže Bejaković, koji se slaže da će se i kod nas sve više raditi od kuće.
Mnogo toga moglo bi se raditi od kuće, ali u siromašnijim zemljama to ni poslodavcima ni radnicima ne odgovara PREDRAG BEJAKOVIĆ Institut za javne financije