Glavni Erdoğanov adut – ekonomija zapada u sve veće probleme

Tursko gospodarstvo sve teže nalazi kapital za financiranje makroekonomske neravnoteže

Ustoljeću koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu, Osmansko carstvo brojilo je posljednje dane. Nagrizeno lošim gospodarskim stanjem, korupcijom i nepotizmom, posebno u vojsci, teritorijalnim pretenzijama brojnih velikih sila te administrativnom i svakom drugom nemogućnošću da upravlja velikom multietničkom državom ta je nekada najveća europska sila klizila u potpuno rasulo. U političkim krugovima tadašnje Europe Tursko Carstvo prozvano je “Bolesnikom s Bospora”, aludirajući na poznati tjesnac na kojem leži metropola Istanbul. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata i sloma Carstva, Turska se brzo izdigla iz pepela pod vodstvom oficira turske vojske i kasnije utemeljitelja moderne turske države Mustafe Kemala Atatürka. Uslijedilo je za mnoge Turke najponosnije razdoblje u modernoj turskoj povijesti. Velike vojne pobjede nad Grcima, uspostava države i političke, ekonomske i društvene reforme koje su do danas ostale temelj turskog društva. No, ponovno je uslijedilo neslavno razdoblje nakon Atatürkove smrti 1938. do 1990.-ih 20. stoljeća kojega su nakon Drugog svjetskog rata obilježili vojni državni udari i vladavina vojske. Tada na scenu stupa današnji turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i njegova stranaka Pravde i razvitka s kojom započinje potpuno novo razdoblje turske povijesti. Tijekom devedesetih godina Erdoğan je obnašao funkciju gradonačelnika Istanbula u kojemu je riješio mnoge goruće probleme te grad pretvorio u modernu metropolu. Nešto kasnije, 2002. godine pobjeđuje na parlamentarnim izborima te postaje predsjednik turske vlade, što će ponoviti još dva puta. Isprava se činilo kako se Turska kreće u idealnom smjeru. Napravljen je demokratski odmak od dugogodišnje tradicije vladavine vojske, dok se naizgled zadržalo sve ono najbolje iz Atatürkove ostavštine sekularne turske države. Potom je uslijedila liberalizacija ekonomije i nezapamćen gospodarski napredak. Turska je izrastala u ekonomsku i političku silu i postala primjer za razvoj tog dijela svijeta. No posljednjih nekoliko godina Turska je promijenila smjer i nalazi se na putu da ponovno postane “Bolesnik na Bosporu”. Izmjene političkog sustava koje daju izuzetno velike ovlasti predsjedniku Erdoğanu podijelile su društvo, što je u konačnici rezultiralo i pokušajem vojnog udara, za koje se vjerovalo da su s prošlim stoljećem otišli u ropotarnicu povijesti, dok je krizu dodatno pojačala turska uloga u sukobima u regiji. Također, ekonomija koja je godinama bila glavni adut predsjednika Erdoğana zapada u sve veće probleme. Gospodarstvo se očigledno pregrijava i sve teže nalazi kapital za financiranje makroekonomske neravnoteže, posebno manjak u razmjeni s inozemstvom. Uslijed toga, turska je lira pod enormnim deprecijacijskim pritiskom te svaki danom gubi na vrijednosti unatoč svim naporima centralne banke. Dakle, Turska se nalazi na prekretnici i svakako ostaje za vidjeti u kojem će se smjeru dalje kretati.