Orban: Mađarska solidarnost ogleda se u ogradi na granici sa Srbijom i RH
Sebastian Kurz ističe da se ideja jačanja vanjskih granica ponajprije odnosi na vanjske granice Schengena. Izbjegnuta lančana reakcija zatvaranja granica
Da južnu mađarsku granicu ne brani 8000 naoružanih graničara, u Njemačku bi dnevno stizalo 4-5 tisuća migranata, rekao je Orban Austrijski kancelar Sebastian Kurz, s kojim smo razgovarali jučer u Beču kao dio grupe bruxelleskih dopisnika primljenih u Kurzovoj vladi u povodu austrijskog predsjedanja Vijećem EU, kaže da se ideja jačanja vanjskih granica ponajprije odnosi na vanjske granice Schengena. – Naš je cilj imati schengensku zonu bez unutarnjih granica, ali za to je potrebna učinkovita kontrola na vanjskim granicama. Da, to znači da treba raditi na vanjskoj granici Schengena, ali i na vanjskoj granici našeg kontinenta, posebno na Sredozemnom moru – rekao je Kurz.
Smještaj u tranzitne centre
Austrijski je kancelar primio u svome uredu i njemačkog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera, a dogovor je s tog sastanka da nove njemačke mjere, dogovorene između kancelarke Merkel i Seehofera, neće biti na štetu Austrije. – Izbjeglice koji su već registrirani u Italiji ili Grčkoj, a koji se pojave na njemačko-austrijskoj granici, bit će premješteni u tranzitne centre, odakle će biti vraćeni u Rim ili Atenu. I to će biti naš doprinos zaustavljanju ilegalnih migracija. Nije naša namjera da Austriju držimo odgovornom za izbjeglice za koje nije odgovorna – rekao je Seehofer. Kurz je bio zadovoljan takvim objašnjenjem. Čini se da je, barem zasad, izbjegnuta lančana reakcija “zatvaranja” granica od Njemačke, preko Austrije, do Italije i Slovenije, no treba još vidjeti reakciju Italije i drugih, pa i socijaldemokratske stranke SPD u Njemačkoj. – Udružit ćemo snage u sprečavanju ilegalnih migracija u EU. Sljedeći tjedan susrest će se ministri unutarnjih poslova Njemačke, Austrije i Italije te će osmisliti mjere za zatvaranje sred n j o mediteranske rute. Posljednjih nekoliko dana postigli smo veće rezultate na europskoj razini kad je riječ o ilegalnim migracijama nego u posljednjih nekoliko godina – rekao je Kurz. Za to vrijeme, u Berlinu, SPD kao dio vladajuće koalicije još nije sasvim prihvatio ideju Merkel i Seehofera o uspostavi tranzitnih centara. A kancelarka je jučer primila mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se požalio da Mađare “boli kad ih u Njemačkoj prozivaju da nisu solidarni” u migrantskoj krizi. Mađarska solidarnost očituje se u ogradi na granici sa Srbijom i Hrvatskom, tvrdi Orban. – Da se južna mađarska granica ne čuva 24 sata dnevno i da je ne brani 8000 naoružanih graničara, u Njemačku bi dnevno stizalo 5000 migranata – rekao je Orban nakon susreta s Merkel. – Zaključci Vijeća EU jasno govore o zaštiti vanjskih granica Europske unije i to ne može promijeniti nikakva naknadna usuglašavanja ili špekulacije – kazao nam je jučer ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na pitanje znače li posljednje izjave iz Berlina i Beča to da se čuva Schengen, a ne EU. I kancelarka Angela Merkel malo vrluda u svojim izjavama – tako je izjavila da treba pomoći Sloveniji, što ostavlja Hrvatsku izvan plana, ali je – prema njemačkoj agenciji DPA – u pismu koalicijskim partnerima napisala da treba pomoći i Hrvatskoj ako to bude potrebno.
Božinović: Zaključci Vijeća EU jasno govore o zaštiti vanjskih granica EU
Merkel u pismu partnerima napisala da treba pomoći i Hrvatskoj ako to bude potrebno
Hrvatska dobro čuva granicu
Što se tiče povrata migranata registriranih u Hrvatskoj iz Njemačke ili neke druge države, ministar kaže kako Hrvatska već prima migrante sukladno dublinskoj odredbi. – To su jako mali brojevi i nema šanse da se oni povećaju – dodaje. Naime, više je razloga – Hrvatska dobro čuva svoju granicu pa ilegalnih prijelaza nema, a mogućnost vraćanja u države u kojima je registriran otpada nakon šest mjeseci. Europski parlament usvojio je nova pravila prema kojima će državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza morati dobiti odobrenje prije putovanja u EU. Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju trebao bi biti operativan 2021., a primjenjivat će se na više od 60 zemalja. Bit će moguće unaprijed provjeriti putnike i vidjeti predstavlja li njihova prisutnost u zemljama članicama rizik za sigurnost, nezakonito useljavanje ili epidemiju. Bude li potrebno, uskratit će se odobrenje za putovanje.