Europska komisija ruši zakon o RBA zadrugama
Država je propustila obrazložiti da “Škibolin” zakon štiti potrošače i ugled financijskog sektora
Zakon bi, smatra EK, mogao vrijediti samo za ugovore sklopljene u RH, i to ako ne ugrožava slobodu pružanja usluga i kretanja kapitala Europska komisija dala je negativno mišljenje o tzv. Škibolinu zakonu – smatraju da je u suprotnosti s europskim pravom, što će obeshrabriti tisuće hrvatskih građana kojima je bio posljednja slamka spasa u odnosima s austrijskim RBA zadrugama čije je poslovanje u Hrvatskoj njime proglašeno nezakonitim, a ugovori koje su sklopili s klijentima – ništetnim.
Dvije slobode
To je značilo da svaka strana u ugovornom odnosu mora drugoj vratiti dotad plaćene iznose, kroz privatne tužbe oštećenih građana. No, nakon što je sutkinja Općinskog suda u Rijeci – Stalne službe na Rabu, za potrebe spora koji je klijentica pokrenula protiv Ra- iffeisenbanke St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, uputila EK „prethodno pitanje“o usklađenosti zakona s EU pravom, EK se očitovala da bi se Zakon o ništetnosti mogao primjenjivati samo ako su ugovori o kreditu sklopljeni u Hrvatskoj, a čak i tad bi trebalo utvrditi štite li se slobode pružanja usluga i kretanja kapitala. Kad su posrijedi međunarodni ugovori koje je sklopio „neovlašteni vjerovnik“, smatra da bi njihove pravne učinke trebali utvrđivati Zakon o obveznim odnosima i Zakon o potrošačkom kreditiranju. No, ovaj zadnji ne primjenjuje se na ugovore sklopljene prije 1. siječnja 2010., a ugovori s RBA zadrugama su mahom iz prethodnog razdoblja. Usto, u skladu s mišljenjem Vrhovnog suda RH, nijedan od tih zakona ne propisuje ništetnost kod ugovora o kreditu koji nisu potrošački.
Zaobići tumačenje
S obzirom na to da Zakon o ništetnosti različito tretira prekogranične i usluge u Hrvatskoj, EK smatra da je diskriminatoran, a čak i da nije, ograničavao bi slobodu pružanja usluga. Da bi se zaobišlo to tumačenje, država mora dokazati da postoji prijetnja interesima društva, zaštiti potrošača ili ugledu financijskog sektora, što je – izostavila obrazložiti. – Zakon se ne fokusira na nepoštene prakse ili rizike za potrošače te ništetnim proglašava ugovore sklopljene s neovlaštenim vjerovnikom iz druge države, ali ne i s vjerovnikom iz Hrvatske, pa se ne smatra dosljednim u zaštiti tih ciljeva – precizni su u EK.
Zakon različito tretira prekogranične i usluge u Hrvatskoj pa ga EK drži diskriminatornim