SAD se vraća na jugoistok Europe, Hrvatska diže vojni proračun
Plan je da do 2025. Hrvatska dosegne 2% izdvajanja, oko 7 milijardi kuna godišnje
Mattisov dolazak ima status službenog posjeta do sada najviše rangiranog predstavnika Trumpove administracije U Zagrebu će u petak, odmah nakon završetka summita NATO-a u Bruxellesu, biti organiziran svojevrsni “produžetak” sastanka na sličnu temu, izvanredni sastanak članica Američko-jadranske povelje, na razini ministara obrana. Tzv. A5 čine SAD, Hrvatska, Albanija, Makedonija, BiH i Crna Gora, a kao promatrači na sastanke znaju doći i predstavnici Slovenije, Srbije i Kosova. Ti se sastanci, sa svrhom jačanja sigurnosti na jugoistoku Europe, održavaju svake dvije godine, no ovo će biti poseban “izvanserijski” sastanak, koji su dogovorili SAD, odnosno njezin ministar obrane James Jim Mattis, bivši general i vojskovođa znan pod nadimkom Bijesni pas te hrvatski ministar obrane Damir Krstičević. Mattisu je očito stalo baš sada potvrditi da se američka politika vraća na prostor “regije” i u vojnom obliku, a Krstičeviću je bilo stalo pokazati status Hrvatske na istom prostoru, dakle da je u sve boljim strateškim i savezničkim odnosima sa SAD-om te da je RH lider tog savezništva na ovim prostorima.
Strah od Trumpa
Dolazak Mattisa ima, dakle, status službenog posjeta do sada najviše rangiranog predstavnika Trumpove administracije. Krstičević će uz ministra obrane Crne Gore Predraga Boškovića predsjedati posebnim sastankom ministara obrane A5. U MORH-u očekuju da će se u Zagrebu razgovarati o jačanju prisutnosti SAD-a na prostoru jugoistoka Europe, sigurnosnoj situaciji i kako ubrzati integracije preostalih država aspirantica iz jugoistočne Europe u NATO. Naravno, razgovarat će se i o jednoj od glavnih tema NATO-a, “pravednijoj raspodjeli tereta obrambenih izdvajanja iz- među SAD-a i Europe”. Ni američki ni hrvatski organizatori skupa ne navode hoće li i iz Srbije doći promatrač na sastanak i u kojem rangu. Poznato je, naime, da je ministar obrane Srbije Aleksandar Vulin u Hrvatskoj još u travnju proglašen za nepoželjnu osobu (persona non grata) pa ne može prijeći hrvatsku granicu. Jedino je sigurno da u pozivu na skup za promatrače piše da su pozvani “predstavnici”, dakle da ne moraju biti u rangu ministara obrana. U srijedu, pak, u Bruxellesu počinje puno važniji summit NATO-a, na kojem će se pojaviti najmoćniji svjetski lideri članica. Svi unaprijed strahuju od nastupa američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je već najavio da će doći “borben” te da će svima predati poruku da svi moraju plaćati račune jer se SAD više neće brinuti o svemu i svima. Naprotiv, Trump je još prije mjesec dana poslao pisma čelnicima onih zemalja članica koji ne ispunjavaju obećanja da će uliti više svog novca u NATO obranu i sposobnosti. Ako bi, primjerice, Trump odlučio da smanji ili povuče svoje vojnike iz Europe, cijeli teret obrane odjednom bi pao na teret Europljana, koji na to trenutno i nisu spremni jer su se uglavnom oslanjali na prisutnost američkih snaga i njihov kišobran.
Porast od 10% u 2018.
Analitičari upozoravaju da Trump uvijek može sjesti s Putinom (a to će i napraviti nakon summita) te dogovoriti da “olabavi” svoje snage u Europi. Te su prijetnje Trumpa, pak, najviše usmjerene na najbogatiju zemlju EU, na Njemačku, koju, kao i njihovu kancelarku Merkel, Trump i najviše kritizira kada govori o tome da Europljani slabo financijski doprinose svojoj sigurnosti. Većina zemalja EU još ne troši dovoljno na obranu kako bi bila samodostatna ako nestane zaštite SAD-a. Tek je polovica članica na putu da dostigne traženih 2% BDP-a. Hrvatska je, nakon 15 godina smanjivanja vojnog proračuna 2017. preokrenula trend. Do 2016. je proračun pao na 1,17% BDP-a, u 2018. RH će ipak “uhvatiti” 1,33%. Projekcija je da u 2019. vojni proračun prijeđe pet milijardi kuna, a 2020. dostigne 5,3 milijarde kuna. Plan je da do 2025. Hrvatska dosegne ciljanih 2%, što bi iznosilo oko 7 milijardi kuna godišnje. Koliko je poznato, SAD je Hrvatsku svrstao u zemlje članice koje u skladu sa svojim mogućnostima ispunjavaju dana obećanja. U 2018. je vojni proračun, primjerice, porastao punih 10% odjednom. U rast proračuna ulaze i investicije za nabavu F-16, a za 2019. i 2020. već je predviđeno po 350 milijuna kuna godišnje. Za modernizaciju HV-a će godišnje trošiti oko milijardu kuna, barem petinu vojnog proračuna.
Bit će riječi o pravednijoj raspodjeli tereta obrambenih izdvajanja između SAD-a i Europe