Valutna klauzula u CHF je ništetna – kreću tužbe!

Potvrđena prvostupanjska Dobronićeva presuda

Visoki trgovački sud u ponovljenom je suđenju odlučio da je i Sberbank ugovarao nepoštene kamatne stope valentina.wiesner@vecernji.net Valutna klauzula u CHF-u je ništetna! Ništetne su, već otprije, i promjenjive kamatne stope za koje nisu utvrđeni relevantni parametri promjene. Ništetni su, zapravo, od prvog kredita u CHF koji je neka hrvatska banka ugovorila sa svojim klijentom. No, jučer je postalo službeno: Visoki trgovački sud objavio je godinama čekanu presudu u ponovljenom suđenju u “slučaju Franak” i potvrdio prvostupanjski stav suca Radovana Dobronića iz 2013.

Teško do preplaćenih kamata

Osam je banaka u razdoblju od 1. listopada 2004. do 31. prosinca 2008. prekršilo kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore u kojima su koristile ništetne i nepoštene odredbe: valutnu klauzulu vezanu glavnicom uz CHF, a da pritom nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke o kreditu. Usto, prethodna je presuda preinačena i u slučaju Sberbanka – utvrđeno je da je, kao i ostalih sedam banaka, primjenjivao nepoštene kamatne stope. Kad je prvi put donesena prije pet godina, presuda suca Dobronića apostrofirana je kao pobjeda dužnika Davida protiv bankarskog Golijata. No, obično je slijedila rečenica – rušit će to drugostupanjski sud, nema šanse da Franak uspije dokazati da su krediti u CHF ništetni. Skoro se tako i dogodilo; u drugostupanjskom je postupku “pala” ništetnost valutne klauzule, a banke nitko nije ni pokušao natjerati da isplaćuju razlike za preplaćene kamate. Dužnici su, i prije i poslije konverzije, krenuli u neizvjesne privatne parnice dokazujući ponovno nepoštenost kamata i iščekujući pravorijek o valutnoj klauzuli.

Odštete do 15 mlrd. kn

No, od jučer u odnosu banaka i dužnika više ništa neće biti isto: potvrda prvostupanjske presude otvara vrata za dokazivanje ništetnosti ugovora o kreditu, bez obzira na to je li provedena konverzija. – Ovo je povijesna pobjeda Udruge Franak! Sad uistinu kompletna! Dosad su već presuđene ništetne kamatne stope, a sad i ništetnost valutne klauzule u švicarcima, što znači da dužnici privatnim tužbama mogu tražiti kompletnu ništetnost ugovora o kreditima – ushićeno je prokomentirao čelnik Udruge Franak Denis Smajo, potvrđujući nam da je presuda prije dva dana otpremljena odvjetnicima udruge, Nicole Kwiatkowski i Nikši Valjalu, te čekaju i da je službeno dobiju. U Franku odštete koje bi dužnici mogli dobiti od banaka, koje jučer nisu željele komentirati presudu, procjenjuju na čak 10 do 15 mlrd. kn. Romi u Hrvatskoj lošeg su obrazovanja i socijalnog statusa, uglavnom nezaposleni, kod polovice prokišnjava krov, djeca žive u poraznim uvjetima, 98% su državljani Hrvatske koji natprosječno, njih oko 60%, izlaze na izbore – gruba je skica istraživanja „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“. Predstavljeno je u srijedu na završnoj konferenciji posvećenoj učinkovitoj provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma. Zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi smatra da će ono biti od velike pomoći u rješavanju položaja romske zajednice u Hrvatskoj i javnosti dati uvid u stanje o obvezama dionika u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Visokoobrazovanih 0,2 posto

Na istraživanju je radilo više od sto ljudi, a umjesto za tri godine moralo je biti završeno za godinu i pol, kazala je voditeljica Suzana Kunac. Obuhvatilo je 1550 kućanstava i 4750 osoba. Procijenjeno je da u 15 županija živi oko 22.500 Roma, dok ih je popis stanovništva evidentirao oko 17.000. Obrazovna je struktura Roma loša; završenu osnovnu školu ima ih samo 28%, srednju trogodišnju 12%, srednju četverogodišnju tri posto, gimnazije 0,3%, a visoke škole manje od 0,2%. Najveća je skupina nezaposlenih, njih 44%, dok stalno plaćeni posao puno radno vrijeme ima tek 12%. Čak 41% ih nije nikada radilo. Većina od 93% obuhvaćena je zdravstvenim osiguranjem. Utvrđeno je i da je 48% žena bilo na ginekološkom pregledu u posljednjih godinu dana, 21,3% njih u razdoblju otprije jedne do tri godine, a 5,5% Romkinja nikada bilo na ginekološkom pregledu. Gotovo cijeloj populaciji Roma, točnije 92% njih, prijeti rizik od siromaštva, pa im je socijalna pomoć vrlo bitan izvor prihoda. Čak 54% ih koristi zajamčenu socijalnu pomoć, a trećina je vrlo nezadovoljna odnosnom s djelatnicima centra za socijalnu skrb. Suzana Kunac objašnjava da je razlog u zakonima po kojima djelatnici moraju postupati, a koji ne uvažavaju stanje na terenu. Čak 80% Roma ne može si priuštiti troškove poput kupnje hladnjaka, 54% ne može si priuštiti jesti meso i ribu svakog drugog dana, a 90% ne može ni zamisliti plaćeni odmor od tjedan dana izvan kuće. Istraživanje je 90% financirano novcem EU, a 10% novca dao je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Projekt provode tvrtka Ecorys Hrvatska i Centar za mirovne studije.

SILVANO HRELJA: Pogrešna je ambicija da će sada netko provesti epohalnu mirovinsku reformu, mislim da je bolje popravljati postojeću korak po korak