Dalićeve metode za cijelo društvo
“Zajedništvom i radom moramo organizirati i druge segmente društva. Mi nemamo rezervnu domovinu”, kaže Milardović
Osnovno je da pravi čovjek mora biti na pravom mjestu. Kod Ante Čačića Modrić i Rakitić nisu igrali na pravim mjestima i nisu bili na razini Oduševljenje zbog osvojenog srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu na ulice je u ponedjeljak iz izvuklo više od pola milijuna ljudi. U nepregledno mnoštvu koje je na suncu satima čekalo kako bi zahvalilo svojim miljenicima mogli su se vidjeti ljudi svih dobnih skupina, iz svih krajeva Hrvatske i iz inozemstva, a najčešće spominjana riječ vezana uz taj doček je zajedništvo. Pitanje koje se postavlja je može li se to zajedništvo preliti i na druga područja društvenog života i može li se na njemu graditi nekakav zaokret koji bi Hrvatskoj donio boljitak. Sociolog Slaven Letica upozorava kako je ovdje riječ o ad-hoc zajedništvu koje se stvorilo na trijumfu te kako je takvo zajedništvo puno lakše ostvariti nego kada je u pitanju rješavanje problema. - Moguće je i to, ali za to treba imati mudrosti i djelovati vrlo brzo. Mi vidimo da se sada, već nakon dva ili tri dana, javljaju polemike na marginama ovog velikog uspjeha naših nogometaša, vezano uz Thompsona itd. Ovo zajedništvo će po mom sudu trajati maksimalno 31 ili 32 dana, koliko je trajalo i stvaranje tog ad-hoc zajedništva. Da bi se ono maksimalno iskoristilo, najjednostavnije je poučke ili načela koja je primijenio Zlatko Dalić primijeniti na različitim područjima društvenog života, dakle u politici, poduzetništvu, u društvenim institucijama pa i u medijima - kaže Letica.
‘Nemamo drugu domovinu’
Politika je ipak znatno kompleksnije područje od nogometa i pitanje je bi li se načela koja su kroz ovo nogometno prvenstvo promovirali izbornik Dalić i nogometaši moglo preliti na, primjerice, reformu državne uprave u kratkim rokovima od jedva mjesec dana. Letica je, međutim, uvjeren da je to moguće. - Osnovno je da pravi čovjek mora biti na pravom mjestu. Recimo, kod Ante Čačića Modrić i Rakitić nisu igrali na pravim mjestima i, umjesto da su bili na razini 100 posto, oni su bili na razini 70 ili 60 posto. Kada to primijenimo u politici, značilo bi to da stranačka pripadnost ne bi smjela biti čimbenik koji određuje može li netko biti državni tajnik, ministar itd., a jednako tako i na drugim područjima - govori Letica. Objašnjava kako je preokret moguć već na imenovanjima koja slijede. Primjerice, kada se imenovalo Savjet HNB-a, za zamjenicu guvernera imenovana je Sandra Švaljek, a Letica kaže kako je to pogrešan pristup. - Sandra Švaljek se u svom životu bavila fiskalnom politikom i na tom je podtručju izvrsna, ali nikada se nije bavila monetarnom politikom. To je isto kao vrsni
nogometaš na krivoj poziciji objašnjava Letica. Kaže kako sa- dašnji optimizam i zajedništvo Hrvatska mora iskoristiti kao točku preokreta jer bi, upozorava, u protivnom moglo doći do suprotnog efekta. - Ukoliko se preokret ne napravi kroz narednih 30 dana, neće nikada. Najgore će biti ako se hrvatsko društvo pretvori u bipolarno poremećeno društvo, ono koje iz euforije pada u duboku depresiju. Takve primjere mogli smo vidjeti u mnogim zemljama u razvoju upozorava Letica. Politolog Anđelko Milardović upozorava da je zajedništvo kategorija koijna karakterizira zajednicu, ne i društvo. - Klasična točka razlikovanja zajednice i društva je u tome da je zajednica po definiciji oblik društvenosti koji počiva na kategorijama bliskosti, solidarnosti, međusobne povezanosti, a društvo je suprotnost. Ono podrazumijeva konkurenciju i fragmentaciju. Pluralno je fragmentirano, s različitim akterima i glavna snaga tog društva je interes, ne solidarnost ni emocionalnost - objašnjava Milardović. Ističe, međutim, kako to ne znači da društvo treba odustati od elemenata zajednice koji ga spriječavaju da ode u ekstremnu fragmentiranost, koja bi onemogućila konsenzusa oko bitnih pitanja. - Kod nas je pitanje svih pitanja organizacija kvalitete života na temelju natjecanja, rada, rezultata rada i konsenzusa oko toga da se ovdje život mora, ne samo organizirati, nego i obraniti na dugi rok. Smatram da u Hrvatskoj treba javno promovirati Dalićevu metodu, a ona polazi od zajedništva, rada, truda i samopouzdanja - kaže Milardović. Uvjeren je kako je istim metodama moguće organizirati i druge segmente društva. - Smatram da mi koji živimo tu, kao i u dijaspori, nemamo rezervnu domovinu. Četiri milijuna građana imamo pravo na život ovdje, imamo pravo da nas puste na miru, da oslobode kreativni potencijalni ovog drupštva, na individualnoj i kolektivnoj razini. Mi imamo pravo na organizaciju i obranu života i budućnosti ovog društva, mi nemamo rezervnu domovinu ni društvo - poručuje Milardović. Smatra da je kronični pesimizam u Hrvatskoj, koji je uspjeh nogometne reprezenacije barem privremeno prekinuo, nametnula “možna i heterogena manjina koja preko medija sustavno ubija samopouzdanje u Hrvatskoj”.
’Slušajmo jedni druge’
Politički analitičar Ivan Rimac ipak ne daje toliko značenje zajedništvu i smatra kako ono nije ključ koji je hrvatsku reprezentaciju doveo do uspjeha. - To je u prvom redu ogroman rad i predanost radu i postignuću u tom radu, ne toliko samo zajedništvo. Naravno, zajedništvo dolazi iza toga da je svatko od pojedinaca predan da profesionalno obavi svoj dio posla i naravno da je u takvom kontekstu zajedništvo dobrodošlo jer je ono što imamo u Hrvatskoj upravo ta disproporcija između rada i nerada i pozivanje nerada na neke druge vrijednosti ili društvene pozicije koje omogućuju da se nerad nagrađuje - govori Rimac. Kada je riječ o političkim uvjerenjima, ističe kako je nužno njegovati pluralizam i toleranciju, a ne isključivost i inzistiranje na tome da svi mislimo isto. - Međutim, to podrazumijeva da postoje i neki drugi kriteriji kojima se vodimo kada ocjenjujemo nečiji uspjeh ili nečiju sposobnost. U prvom redu tu ocjenu trebamo temeljiti na radu i uspjehu i mislim da je to najbolje opisao Novak Đoković, kada je srpskoj javnosti objasnio zašto navija za Hrvatsku - kaže Rimac. Drži i da se kod gorućih problema kojima je nacija izložena, posebno kada je riječ o iseljavanju, rješenje ne može biti samo zajedništvo, nego upravo toleriranje drugačijeg mišljenja. - Iz ove će zemlje ljudi niseljavati sve dok se ovdje ne može normalno živjeti i to ne mogu riješiti nikakve parcijalne mjere. Osnovne probleme možemo zajedno rješavati, ali moramo čuti jedni druge kada govorimo koje bi bi rješenje bilo najbolje - ističe Rimac.
Slaven Letica uvjeren je da je emocije i zajedništvo koje iskazuju Hrvati moguće iskoristiti samo u vrlo kratkom roku