Samo njih dvojica bodrila su Hrvatsku u finalu
Udruga Franak priprema obrasce za tužbene zahtjeve
Kamatne stope i valutna klauzula u CHF kreditima pravomoćno su ništetne i sudovi ne smiju presuđivati suprotno odluci VTS-a Isplati li se podizati tužbu? Jesmo li se konverzijom odrekli prava na potraživanja od banke? Je li cijeli ugovor ništetan? Sva ta pitanja od prošlotjedne presude Visokog trgovačkog suda o kolektivnoj tužbi u slučaju Franak ponovno muče 125.000 dužnika koji su inicijalno podigli kredit u CHF, a poslije su ga otplatili, otkazan im je, konvertiran u euro ili novim refinanciranjem konvertiran u kune... Generalnog odgovora na njihove dvojbe nema: ni odvjetnici se ne mogu složiti oko tumačenja, prethodna sudska praksa u procesima za preplaćene kamate, zasnovana također na presudi VTS-a, neujednačena je pa je realno očekivati da će se pravi odgovori znati kad prvi “tipski” slučaj dospije do Vrhovnog suda. Na kojem će završiti mnogi.
Država ih oštetila konverzijom
Ono što se već sad zna jest da su ugovorne odredbe vezane uz promjenjive kamatne stope i valutnu klauzulu u CHF kreditima pravomoćno ništetne te da nijedan sud u pojedinačnim postupcima ne smije o njima presuditi suprotno odluci VTS-a. Dužnici imaju pravo na povrat preplaćenog. – Županijski sud u Zadru upravo je potvrdio presudu Općinskog suda na temelju koje banka mora vratiti dužniku preplaćene kamate po CHF kreditu, i to nakon što ga je konvertirao u euro. Time je potvrđeno ono što Udruga Franak govori već dvije godine: banke su se kockale, a ne dužnici, čije pravo na obeštećenje zbog nepoštenih ugovornih odredbi nije ukinuto konverzijom – poručuje Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage, “produžene ruke” Udruge Franak. Franak je jučer izdao priopćenje u kojem se poziva upravo na zadarske pravomoćne presude, no s identitetom stranaka ni banke nisu izašli jer se postupci nastavljaju na Vrhovnom sudu na kojem su banke zatražile reviziju. Banke su, s druge strane, uvjerene da se presuda u dijelu ništetnosti valutne klauzule nikako ne može odnositi na konvertirane kredite. – Presuda VTS-a je utvrdila ništetnost valutne klauzule u CHF na kolektivnoj razini, ali ta je ništetnost otklonjena konverzijom u eure, valutu koja je prema presudi zakonita i valjana – kažu u RBA i naglašavaju da je posrijedi deklaratorna presuda koja ne vrijedi za svakog potrošača na jednak način. – U svakom pojedinačnom slučaju utvrđivalo bi se činjenično stanje te sve okolnosti. RBA trenutačno
U Zadru su donesene pravomoćne presude za povrat kamata kod konvertiranih kredita HUB: Konverzijom je izjednačena pozicija korisnika CHF kredita i dužnika u eurima
razmatra sve pravne mogućnosti te će u zakonskim rokovima poduzeti s mjere koje smatra primjerenim i dostupnim – poručuju. U Hrvatskoj udruzi banaka napominju da je konverzijom izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su ih podizali u euru, i to na trošak banaka. Nicole Kwiatkowski, odvjetnica koja je zastupala interese Franka u kolektivnoj tužbi, nema dvojbi o tome da konverzija ne može derogirati pravo na utvrđivanje ništetnih odredbi s početka ugovornog odnosa, no ima sumnji kad su posrijedi financijske koristi koje treba izračunavati za svaki pojedinačni ugovor. – Potrošači konverzijom nisu dobili zatezne kamate vezane za preplaćeno zbog tečajnih promjena, čime ih je država dovela u nepovoljan položaj s obzirom na presudu o ništetnosti valutne klauzule – upozorava odvjetnica. Da im je konverzija osigurala samo 50 do 60% “izravnavanja” preplaćenog, smatra i Denis Smajo, čelnik Franka, te podsjeća da se, uz povrat vezan uz valutnu klauzulu za CHF kredite, preplaćene kamate mogu tražiti i za kredite u euru i kunama. I dok iz Franka u jučerašnjem priopćenju poručuju da su otvorena vrata utvrđivanju ništetnosti cijelog ugovora, premda je u presudi VTS-a izrijekom navedeno da sam ugovor nije ništetan, što znači da banka ima pravo na zakoniti dio kamata po kreditu, N. Kwiatkowski uvjerena je da ništetnost ugovora čak i nije najbolja opcija za potrošače. – U tom bi slučaju i dužnici jednokratno morali otplatiti veći iznos, što većina nije u stanju – smatra odvjetnica.
Okuplja se mreža odvjetnika
Ništetnost ugovora, naime, značila bi da svaka strana vraća uplaćeno drugoj: klijent glavnicu, a banka sve preko nje, no kao “kriva” strana mora platiti i zatezne kamate. Pravni tim Franka za svoje će članove sljedećih mjeseci pripremati obrasce za tužbene zahtjeve i organizirati savjetodavne tribine, a na pravni mail udruge već je stiglo više od 1000 upita. – Radit ćemo na tome da se tužbeni zahtjevi usklade, da ne bude lutanja i pokušati uspostaviti kvalitetnu mrežu suradnje odvjetnika. Za početak će se dužnike informirati o dokumentaciji koju moraju prikupiti za tužbe i o mogućim troškovima – precizira Srđan Kalebota, odvjetnik iz pravnog tima Udruge Franak.