Bošnjački udar na Hrvate promjenom Izbornog zakona
DRAMA U SARAJEVU
Htjeli su nametnuti zakon koji bi FBiH pretvorio u dominantno bošnjački entitet u kojem bi Bošnjaci Hrvatima birali predstavnike Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu Federacije BiH kojim je nekoliko bošnjačkih stranaka, SDA, SDP, SBB, DF zajedno s Predragom Kojovićem, izaslanikom Naše stranke, pokušalo izvršiti entitetski državni udar donoseći zakon koji je u suprotnosti s Ustavom BiH i s Daytonskim mirovnim sporazumom doživio je fijasko jučer u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Po mnogima zasluženo, kako su izjavljivali jučer u Parlamentu, jer upozorenja legitimnih hrvatskih predstavnika da se Izborni zakon BiH treba donijeti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne u entitetskom parlamentu te da zakon donesen bez hrvatskih ministara u Vladi Federacije BiH i hrvatskih zastupnika u Zastupničkom domu neće proći u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Bošnjacima nisu značila ništa.
Računali na zakon jačega
Računajući na zakon jačega, Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iskoristio je poslovničku mogućnost te s potpisima dvije trećine izaslanika zatražio sazivanje sjednice ovog doma na kojoj su planirali završiti priču o donošenju zakonskog rješenja koje bi Federaciju BiH pretvorilo u dominantno bošnjački entitet u kojem bi Bošnjaci Hrvatima birali predstavnike, budući da je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ključan u izboru vlasti na federalnoj, ali i državnoj razini jer bira izaslanike u državni Dom naroda. Nagađanja o tomu što će Hrvati u Domu naroda napraviti kad je riječ o ovom pitanju, ne doći na sjednicu ili posegnuti za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, presjekli su jučer predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) i dopredsjedatelj Drago Puzigaća (SNSD), koji je podržao njezin stav o proglašenju zakona destruktivnim za vitalne nacionalne interese. Njih su dvoje kao članovi Kolegija iskoristili mogućnost koju im daje Poslovnik i Ustav Federacije BiH te Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu Federacije BiH proglasili destruktivnim za vitalni interes. U ovom slučaju procedura slanja na Ustavni sud Federacije BiH, koji bi o zakonu odlučivao u slučaju posezanja za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, znatno je promijenjena i za nju je bila potrebna dvotrećinska većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda. Znajući da ju je u Klubu Hrvata u kojemu HDZ ima 13 od 17 izaslanika bilo nemoguće osigurati, Bošnjaci su se našli u pat-poziciji. Klub izaslanika iz reda bošnjačkog naroda zatražio je polusatnu stanku koja je potrajala satima. Predsjedateljici Bradari ostalo je samo konstatirati da nema kvoruma te da se sjednica ne može održati. Na sjednicu je došlo samo 15 izaslanika, nijedan iz Kluba Bošnjaka. Na ovaj način Bošnjaci u Federaciji BiH sami su sebi dali autogol bojkotirajući sjednicu čije su sazivanje sami tražili. Podsjećamo, Ustavni sud BiH krajem 2016. godine, odlučujući po apelaciji Bože Ljubi-
ća, osporio je dijelove Izbornog zakona BiH koji su Bošnjacima do sada omogućavali punu kontrolu cjelokupnog Parlamenta Federacije BiH. Zakon koji su predložile bošnjačke stranke sadrži odredbe koje je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić proglasio neustavnima.
Ustavni mehanizmi
Zahvaljujući tim odredbama Hrvatima je u dva navrata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić. Bošnjački mediji i javnost takav su protuustavan zakon okarakterizirali kao „patritoski čin“kojim se Bosna i Hercegovina spašava od ultimatuma Hrvatskog narodnog sabora i Dragana Čovića, aktulanog legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Rušenjem neustavnog zakona Dom naroda Parlamenta Federacije BiH vratio je Federaciju BiH u ustavne okvire koristeći upravo ustavne mehanizme koji su hrvatskim izaslanicima bili na raspolaganju. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na ovaj je način potvrdio da je posljednji branik hrvatskih nacionalnih interesa u Federaciji BiH. Hrvate su u poziciju u kojoj se trenutačno nalaze dovele brojne promjene Ustava Federacije BiH koje su donosili visoki predstavnici, a koje su u pravilu bile na štetu pripadnika malobrojnijeg naroda. Zakonom o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH Bošnjaci su im planirali zadati posljednji udarac pretvarajući zauvijek Federaciju BiH u bošnjački entitet.