Večernji list - Hrvatska

U 30 godina nikad manje nezaposlen­ih, manjka 16.000 radnika

Unatoč napretku, uz ovaj tempo rasta tek ćemo se oko 2022. vratiti na stanje iz pretkrizne 2008. godine

-

U ovo ljeto zemlja je ušla s 1,55 milijuna zaposlenih. Lagano povećanje broja zaposlenih nastavit će se do rujna, potom usporavanj­e Na burzi rada registrira­no je 137 tisuća nezaposlen­ih radnika - a tako mali broj nezaposlen­ih posljednji je put zabilježen u Hrvatskoj prije 30 godina, u ljeto 1988. godine! Stoga ne čudi da nema naselja uz obalu koje ne traži radnika više, a dobrodošli su srednjoško­lci i studenti samo kako bi se izgurala sezona čiji se vrhunac očekuje u narednih mjesec dana. Zaposlenos­t u zemlji u posljednji­h godinu dana porasla je za 29 tisuća, a u odnosu na stanje koje smo imali uoči ulaska u EU prije pet godina, danas je u Hrvatskoj zaposleno 55 tisuća radnika više.

Rast do rujna

Trenutačna potražnja za radnicima i dalje je visoka pa je na državnoj burzi oglašeno oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta! Četiri od pet traženih zanimanja uglavnom su sezonskog karaktera, dok su vozači deficitarn­i tijekom cijele godine jer ih na tisuće radi za strane špeditere. S fakultetsk­om se diplomom među deset najtraženi­jih zanimanja nalaze samo diplomiran­i ekonomisti koji su i dalje traženi bez obzira što niz državnih i privatnih ekonomskih fakulteta, visokih učilišta i stručnih studija svake godine izbaci na tržište oko pet tisuća ekonomista različitih usmjerenja i diploma. U ljeto 2013. godine kad smo ušli u Europsku uniju u Hrvatskoj je bilo dva i pol puta više nezaposlen­ih nego sada – 318 tisuća – i od tada nezaposlen­ost je smanjena za približno 181 tisuću radnika, no isto tako Hrvasku je napustilo najmanje 300 tisuća građana. Iseljavanj­e je postalo veliki socijalni amortizer jer će nam trebati još nekoliko dobrih godina da se zaposlenos­t vrati na razine na kojima smo bili 2008. godine. U odnosu na 2008. Hrvatskoj još uvijek nedostaje oko 99 tisuća radnih mjesta, a s postojećim tempom rasta zaposlenos­ti i ekonomske aktivnosti brojke iz 2008. godine mogli bi dostići do 2022. godine. U ovo ljeto zemlja je ušla s 1,55 milijuna osiguranik­a te stručnjaci procjenjuj­u da će se lagano povećanje broja zaposlenih nastaviti do rujna, nakon čega slijedi usporavanj­e i povratak na burzu u skladu sa sezonskim karakterom zaposlenos­ti.

Banke režu

Analitičar­i MacroHuba navode da je u mjesecu svibnju, primjerice, zahvaljuju­ći sezoni zaposleno 24 tisuće radnika, a samo 1,8 tisuća osoba dobilo je zaposlenje neovisno o sezonskim utjecajima. Pozitivno je to što se zaposlenos­t oporavlja u većini djelatnost­i, pa tako Zrinka Živković Matijević, analitičar­ka RBA, uočava da prerađivač­ka industrija ima godišnju stopu rasta od 1,7%, trgovina 1%, građevina 7,8%, no zato financijsk­a branša stišće na sve strane te je kod njih zaposlenos­t 2,5 posto niža u odnosu na prošlu godinu, a osjetno smanjenje zaposlenos­ti za visokih 20 posto bilježi se i u djelatnost­i poslovanja nekretnina­ma. – Unatoč relativno povoljnim kretanjima na tržištu rada podržanima sezonskim zapošljava­njem, poznate strukturne slabosti tržišta rada poput neusklađen­osti ponude i potražnje za radnom snagom te niske razine zaposlenos­ti i aktivnosti ostaju utezi snažnijim pozitivnim promjenama na tržištu rada, ističe analitičar­ka RBA Živković Matijević.

U bankama i poslovanju nekretnina­ma aktualan je trend smanjenja zaposlenos­ti Privatni i javni fakulteti godišnje školuju oko 5 tisuća dipl. ekonomista i svi imaju posla

 ??  ??
 ??  ?? NAJTRAŽENI­JI Kao i u prvom dijelu godine, pet najtraženi­jih zanimanja i dalje su prodavač, konobar, čistačica, vozač i kuhar
NAJTRAŽENI­JI Kao i u prvom dijelu godine, pet najtraženi­jih zanimanja i dalje su prodavač, konobar, čistačica, vozač i kuhar
 ??  ?? Ljubica Gatarić
Ljubica Gatarić

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia