Odselilo se 47.400 građana, poveli 8828 djece do 19 godina

Hrvatska je u deset godina izgubila 204,3 tisuće stanovnika. Od ulaska u EU službeno je odjavilo boravak i odselilo se 150 tisuća građana Zajedno s roditeljima lani se odselilo 6827 djece mlađe od 15 godina! U godinu dana iz Hrvatske je tako nestalo 273 razreda osnovnoškolaca. Povrh osnovaca, odselio se i 2001 srednjoškolac ili srednjoškolka, odnosno tinejdžeri u dobi od 15 do 19 godina. Ukupan broj iseljene djece i tinejdžera istovjetan je četvrtini novorođenih u prošloj godini! Dobna struktura 47,4 tisuće lani iseljenih građana pokazuje da Hrvatsku napuštaju cijele obitelji. Djeca i unuci povlače sa sobom bake i djedove – oko 1200 lani iseljenih starije je od 70 godina, a oko tri tisuće odseljenih u dobi je od 60 do 70 godina. U deset godina Hrvatska je ostala bez 204 tisuće stanovnika, navodi Državni zavod za statistiku. Iz Hrvatske se lani službeno odselilo 47,4 tisuće stanovnika, većinom u Njemačku. Radi se o ljudima koji su odjavili boravak i naveli da će u inozemstvu ostati ili već jesu tamo dulje od godinu dana. Najveći je to broj odseljenih u jednoj godini od ulaska u EU, otkad je zemlju službeno napustilo 150.000 građana. Neznatno je porastao broj doseljenih, na 15,6 tisuća. Među doseljenima svaki drugi je hrvatski državljanin, što znači da se dio ranije iseljenih građana i vraća. Trećina doseljenih u Hrvatsku dolazi iz BiH. Najviše odseljenih na tisuću stanovnika imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanje Krapinsko-zagorska županija (4,9). U odnosu na 2008., kada je u Hrvatskoj bilo 4,3 mili- juna stanovnika, DZS procjenjuje da se do kraja prošle godine taj broj smanjio za 204,3 tisuće. Demografi vjeruju da je broj stanovnika pao ispod četiri milijuna, no točnu brojku ćemo znati nakon popisa stanovništva 2021. godine. Lani je broj živorođenih mališana pao na 36,6 tisuća – najviše djece na tisuću stanovnika rađa se u Međimurskoj županiji (10,8), a najmanje u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjska županiji (7,9). U 1990. godini prosječna dob majke pri prvom porođaju bila je 24,3 godine, i do lani se povećala za 4,6 godina na nepunih 29 godina. Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6). U 2017. se na sklapanje braka, najčešće u rujnu, odlučilo 20.310 parova, od čega je bilo neznatno više vjerskih (51%) od građanskih. Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, a u odnosu na 1990. muškarci se danas žene četiri, a žene pet godine stariji. U godini dana broj razvedenih brakova smanjio se 11 posto, na 6265 brakova, koji su se razišli nakon 14,7 godina zajedničkog života. U 2017. umrlo je 53.477 osoba, najviše u siječnju, mjesecu koji je odskakao po niskim temperaturama.