Zašto poreznici ne provjere iznajmljivanje vikendica?
Izmjene Zakona o ugostiteljstvu najviše pogađaju iznajmljivače u manje razvijenim dijelovima zemlje, kaže konzultant
Pretprošle godine u špici sezone u vikendicama je bilo prijavljeno 100.000 ljudi. Pa zar se u svakom trećem objektu odmarala jedna osoba? Radmila Kovačević U krčkoj obitelji Pinezić turizam je tradicija stara generacijama. Otac našeg sugovornika Nede Pinezića bio je direktor u slavnom Haludovu, on sam se bavi iznajmljivanjem i konzaltingom, a donedavno je vodio Zajednicu obiteljskog smještaja pri HGK. Povod za razgovor je najava povišenja poreza za paušaliste u obiteljskom smještaju.
Slažete li se da je sadašnjih 300 kuna po ležaju za iznajmljivača koji godišnje uprihodi desetke tisuće eura smiješno malo?
Za početak, kod svakog povećanja poreza, predlagač je dužan poreznim obveznicima dati obrazloženje. Ljudi koji plaćaju porez imaju pravo znati kako se novac troši i kako će povećanje poreza utjecati na poboljšanje društvenog standarda u zajednici. A toga nema. I ne, nije mi nimalo smiješno što su građani temeljem osobne imovine u državnu blagajnu prošle godine uplatili 140 milijuna kuna poreza i još toliko kroz boravišnu pristojbu turističkim zajednicama. Pri tom, kako raste turistički promet, tako posljednjih nekoliko sezona uplaćujemo godišnje deset do 15 milijuna kuna više. Zauzvrat dobivamo restriktivne zakone. Ove godine, recimo, nema čak ni simboličnih poticaja za izgradnju bazena. Želim reći i da je prosječni broj postelja u obiteljskom smještaju 6,6, a prosječni prihod po kućanstvu 50.000 kuna. Usporedbe radi, prosječan državni službenik ima godišnji prihod od neto plaće 84.000 kuna, a njegova bruto plaća i razni dodaci porezne obveznike “koštaju” 120.000 kuna godišnje. Dakle, za jednu takvu godišnju plaću, potrebni su godišnji prihodi gotovo triju kućanstava obiteljskog smještaja.
Paušal je uvelike iskorijenio iznajmljivanje na crno, ali visina je propisana prije desetak godina kad je noćenja bilo neusporedivo manje ....
Naši političari vide statistički prosjek i one koji strše iznad prosjeka, ali ne vide kako stvarno živi polovica stanovništva, pa i većina građana koji pružaju uslugu smještaja u kućanstvu...
Svi se, razumljivo, opiru većim porezima, ali to ne može biti kriterij za kreatore porezne politike. Što bi, po vašem mišljenju, bilo pravedno za iznajmljivače?
Hrvatska gubi reproduktivno i radno aktivno stanovništvo takvim tempom da godišnje ostaje bez 100.000 stanovnika. Sve mjere koje se poduzimaju trebale bi imati prioritetan učinak da se to zaustavi.
Vi mislite da su glavni problem, kad je u pitanju iznajmljivanje i oporezivanje, zapravo vikendice i stanovi za odmor. Zašto?
Hrvatska ima, prema Hrvatskom zavodu za statistiku, na obali i otocima 180.000 vikend-objekata. Prema prosječnom kapacitetu od četiri postelje, ukupan kapacitet je 720.000 postelja, što je znatno više nego što imaju privatni iznajmljivači. Unatoč zakonskoj obvezi vlasnika vikend-objekta da prijavi osobe koje tamo borave putem eVisitora, pretprošle godi- ne u špici sezone u vikendicama je bilo prijavljeno samo 100.000 ljudi. Tek se u svakom trećem objektu odmarala jedna osoba? Naravno da ne! Riječ je o tome da se ne prijavljuju. Slično vrijedi i za 2017. U 99.000 vikend-objekata, koji su evidentirani u eVistoru, bilo je 200.000 gostiju i 2,8 milijuna noćenja. Nevjerojatno je da su vikendice bile pune samo 14 dana. Što se, pak, događa u kućama i stanovima za odmor koji nisu u eVistoru, znamo još manje. Uvjeren sam da se i u dijelu tog tzv. nekomercijalnog smještaja boravak i te kako plaća i da država tu gubi barem po sto milijuna kuna poreznog paušala, a isto toliko i na ime boravišne pristojbe.
Niste zadovoljni ni izmjenama Zakona o ugostiteljstvu...
I on je suprotnosti s demografskom obnovom. Najviše pogađa najosjetljiviji dio društva, one koji žive u manje razvijenim dijelovima. Zakon im sad onemogućava pružanje usluge ručka i večere na dosadašnji način i tjera ih, ako žele zadržati mogućnost punog pansiona za goste, u nepovoljniji sustav, koji zahtijeva znatna ulaganja, odgovarajuće prostorno-planske preduvjete i kreditnu sposobnost. Iznajmljivači bi morali osnovati prave male restorane, registrirati se u trgovačko društvo ili iznajmiti prostor nekom ugostitelju. I sve se to radi prema kriterijima turističkog ministarstva, a ne prema kriterijima gostiju. A upravo gosti kažu da naš obiteljski smještaj, zbog intime, domaćeg ugođaja i domaće kuhinje, spada u najbolji u Europi.
Nije mi smiješno što su građani temeljem svoje imovine državi uplatili 140 mil. kn poreza lani
KOLINDA GRABARKITAROVIĆ: Na buduće bilateralne odnose s Albanijom gledamo s optimizmom, a posebice se to odnosi na poboljšanje gospodarskih veza Hrvatska predsjednica na susretu s gradonačelnikom Tirane Erionom Veliajom PIXSELL