Vijeće za građanski nadzor SOA-e imenovano bez sigurnosne provjere

Hrvatska je gotovo tri godine bila bez Vijeća za građanski nadzor obavještajnih agencija, a dogovor o imenovanju predsjednika i šest članova tog tijela konačno je postignut prošlog tjedna, posljednjeg prije saborske ljetne stanke. Ono što je obilježilo ovaj izbor jest to da je iz odabira kandidata javnost ovoga puta bila potpuno isključena. Mjerodavni Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost odlučio je ubrzati proceduru pa je probir između 35 kandidata ovoga puta odlučio napraviti bez uobičajenih razgovora s kandidatima. Prema kojim kriterijima, nije se puno objašnjavalo. Na čelo Vijeća imenovan je Krunoslav Antoliš, koji je u tom tijelu od samog njegova osnutka 2003. godine i ovo će mu biti četvrti mandat. Antoliš je bio kandidat za Vijeće i prošle godine, kada je imenovanje propalo nakon što su mediji upozorili da je riječ o čovjeku koji je plagirao tuđi rad, zbog čega je morao otići s Ekonomskog fakulteta. Nakon što je pukla afera, predsjednik Odbora za unutarnju politiku Ranko Ostojić (SDP) javno je govorio da mu nije jasno kako se to moglo dogoditi s obzirom na to da je Antoliš kao član Vijeća četiri puta prošao sigurnosnu provjeru. Ovoga puta ipak ne može reći da nije znao taj podatak o čovjeku koji je, navodno, upravo njegov izbor. Možda u tome leži i razlog odluci da se imenovanje provede bez javnog ispitivanja kandidata, ali i bez njihove sigurnosne provjere, koja će se obaviti naknadno. No, pitanje je što ako imenovani ne prođu tu provjeru i nije li se ona ipak mogla provesti prije imenovanja. Ostojić tvrdi da nije. – Prvo se mora imenovati predsjednika i članove Vijeća da bi se uopće imalo pravo na provjeru – tvrdi Ostojić i poziva se na Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu. U tom zakonu, međutim, piše da se “sigurnosna provjera provodi za dužnosnike i zaposlenike sigurnosno-obavještajnih agencija, predstojnika i zaposlenike UVNS-a, ravnatelja i zaposlenike ZSIS-a i OTC-a, predsjednika i članove Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te druge osobe za koje je to određeno odredbama ovoga i drugih zakona, odnosno uredbom Vlade, u postupku njihova imenovanja na dužnost, odnosno prijama na rad”. Ma koliko i kako čitali zakon, nema sumnje da “u postupku imenovanja” ne znači nakon imenovanja, nego naprotiv, da se imenovanje bez sigurnosne provjere ne može provesti. Osim toga, bivši članovi Vijeća tvrde da su provjeru prošli prije samog potvrđivanja u Saboru, a jasno je i da nitko od imenovanih bez provjere nema pravo ući ni u jedan predmet ni raditi na bilo kojoj predstavci vezanoj uz obavještajne službe. To će moći činiti samo oni koji su u posljednjih pet godina prošli provjeru, a među njima je vjerojatno i novi predsjednik Vijeća, koji bez provjere ne bi mogao raditi na Policijskoj akademiji. Postavlja se i pitanje koliko se građani mogu pouzdati da će ovako izabrano vijeće doista štititi njihove interese. – Nema tu, kao ni igdje drugdje, odgovornog pristupa odabiru. Samo osobni ili stranački interesi i trgovina. Uvijek se zalome i kvalitetni ljudi, ali više slučajno nego s namjerom – komentirala nam je bivša članica Vijeća Sanja Sarnavka.