Mađari Hernadija vjerojatno neće izručiti, a on iz Mađarske ne može
Sud Eurospke unije u Luksemburgu donio odluku u slučaju kojom Mađari ipak moraju odlučiti o izručenju Hrvatskoj
Sud EU zauzeo je stav da odluka mađarskog tužiteljstva o obustavi istrage ne može biti osnova za odbijanje izvršenja uhidbenog naloga Sandra Veljković, Ivana Jakelić Sud Europske unije u Luksemburgu donio je odluku da Mađarska nije smjela a priori odbiti provesti europski uhidbeni nalog koji je Hrvatska raspisala za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Tamasom Hernadijem. USKOK Hernadija tereti da je Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi MOL preuzeo upravljačka prava u Ini. Sud EU pravosudno je tijelo zaduženo za to da osigura da zemlje i institucije poštuju pravo EU te da se to pravo jednako tumači i primjenjuje u svim članicama.
Višestruko tražili
Odluka državnog odvjetništva Mađarske o obustavi istrage u sklopu koje je tražena osoba, Zsolt Hernádi, ispitana samo u svojstvu svjedoka ne može biti osnova za odbijanje izvršenja europskog uhidbenog naloga, piše u objašnjenju presude. Tražena osoba navodi se samo inicijalima AY, no iz cijelog konteksta jasno je da je riječ o šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju. Pravosudno tijelo države članice izvršenja – u ovom slučaju Mađarske – dužno je donijeti odluku o svakom europskom uhidbenom nalogu koji mu je poslan, čak i ako je u toj državi već odlučeno o prethodnom europskom uhidbenom nalogu koji se odnosio na istu osobu i isto djelo, ali je drugi europski uhidbeni nalog izdan samo zato što je u državi članici izdavanja – Hrvatskoj – podignuta optužnica protiv tražene osobe, ističe Sud EU. U obrazloženju presude, Sud EU navodi kako su hrvatska tijela u nekoliko navrata od mađarskih kolega tražila da postupe po institutu međunarodne pravne pomoći. Tražili su da ispitaju Hernadija u svojstvu osumnjičenika i da mu uruče sudski poziv za ispitivanje nakon što je u Hrvatskoj pokrenuta istraga protiv njega. Mađarska su tijela pak odbila te zahtjeve da bi same pokrenule svoju istragu s namjerom da utvrde je li počinjeno kazneno djelo na štetu javnog poretka u obliku davanja mita na međunarodnoj razini, u skladu s mađarskim Kaznenim zakonom, navode iz Suda EU. Mađarsko glavno državno odvjetništvo 20. siječnja 2012. obustavlja tu istragu jer su – kažu – zaključili da te radnje ne čine kazneno djelo. Sve što su u mađarskom MOL-u rekli nakon objave odluke Suda EU bilo je: – To nećemo komentirati. Hernadijev mađarski odvjetnik poručio je da je na godišnjem odmoru te da odluku još nije vidio, a komentirati odluku dok je ne prouči nije željela ni Hernadijeva hrvatska odvjetnica Laura Valković. U USKOK-u kažu kako je USKOK zadovoljan odlukom Suda EU. U toj je istrazi Hernadi bio ispitan kao svjedok, a ne kao osumnjičenik, nastavlja Sud EU. Hrvatska, nakon pristupanja Europskoj uniji, 1. listopada 2013. izdaje europski uhidbeni nalog za Hernadijem. No tada mađarska strana, odnosno njihova pravosudna tijela, odbijaju provesti taj nalog obrazloživši kako je riječ o postupku o istom djelu oko kojega je u Mađarskoj postupak već obustavljen. Županijski sud u Zagrebu, pred kojim se vodi kazneni postupak protiv Hernadija, izdao je 15. prosinca 2015. novi europski uhidbeni nalog protiv Hernadija, no mađarska su tijela odbila Dodaju da ta odluka otvara mogućnost da se Hernadi nakon višestrukih opstrukcija mađarskih pravosudnih tijela i izvršnih vlasti ipak pojavi pred hrvatskim sudom. Nakon svega, bit će zanimljivo vidjeti i kako će se ova odluka odraziti i na Inu koja bi, prema pomalo zaboravljenim najavama premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska željela otkupiti od Mađara. No realno gledajući male su šanse da će se to dogoditi. donijeti formalnu odluku o tom nalogu, s obrazloženjem da u Mađarskoj nije pravno moguće uhititi osobu ni pokrenuti novi postupak izvršenja naloga. Presuda Suda EU ide protiv prethodnog, neobvezujućeg mišljenja nezavisnog odvjetnika Macieja Szpunara koji je predložio Sudu EU da se proglasi nenadležnim. Do zaključenja izdanja jučer nije nam stigao zatraženi komentar presude iz mađarskog ministarstva pravosuđa. Ova odluka Suda EU velika je pljuska Mađarskoj, koja je na sve moguće načine pokušala opstruirati postupak protiv Hernadija u Hrvatskoj. U jednom trenutku su ga čak proglasili svojim nacionalnim interesom te naveli da ga zbog toga ne mogu izručiti.
Dimna zavjesa
Postupak koji je u Mađarskoj pokrenut bio je samo svojevrsna dimna zavjesa koja je trebala stvoriti privid da su i Mađari nešto oko Hernadija istraživali i presudili. Misleći da ga štite po principu “ne bis in idem” (da se za istu stvar ne može suditi dva puta), Mađari su se na koncu sami zapetljali, a posljedica toga je ova odluka Suda EU. No bez obzira na ovu odluku, teško je očekivati da će Hernadi ikada sjesti na optuženičku klupu u Hrvatskoj. Mađarski premijer Viktor Orban već je dulje vrijeme u sukobu s institucijama EU koje Mađarsku prozivaju za nepoštovanje niza zakona i procedura. No Orban se na to ne obazire, pa je malo vjerojatno da će Mađarska ikada odlučiti o hrvatskom zahtjevu za izručenje Hernadija. No ova odluka mogla bi mu otežati život ako iskorači iz Mađarske jer bi trebala biti obvezujuća za ostale članice EU. Odnosno nakon ovakve odluke teško je vjerovati da bi Austrija i Njemačka sada odbile odlučivati o Hernadijevom slučaju, kao što su to učinile jednom prije pravdajući se da ne žele povrijediti načelo “ne bis in idem”. Za Hernadijem je bila raspisana i Interpolova tjeralica koja je povučena, što je posebna priča koja svjedoči o Hernadijevoj moći jer je i to nešto što se jako rijetko događa. Njemu se u Hrvatskoj sudi u odsutnosti, a suđenje bi trebalo početi na jesen. Zadnje pripremno ročište koje je bilo zakazano za 18. srpnja odgođeno je na zahtjev njegove te obrane Ive Sanadera. Obrane su tvrdile da spis nakon spajanja dviju optužnica nije prenumeriran, pa da se sada ne zna što je na kojoj stranici. Požalile su se i na to da nisu imale uvid u spis, zbog čega je ročište odgođeno za rujan, kada će Hernadijeva obrana vjerojatno tražiti da se dio spisa prevede na mađarski.
MOL: Odluku Suda EU nećemo komentirati RADIMIR ČAČIĆ: Što više europskog novca osiguramo putem sufinanciranja, to se više zadužujemo za vlastitu komponentu, jer država ne daje ništa