Večernji list - Hrvatska

OREBIĆ Pelješki jedrenjaci preplovili su sva svjetska mora

- Marina Borovac reporterka s Jadrana

Kapetan Anton Mimbelli, najveći brodovlasn­ik i mecena Orebića, imao je 33 jedrenjaka, a u 19. stoljeću u mjestu je sagradio vodovod.

Bila je to priča o pravoj ljubavi, ali s tragičnim krajem, pa Orebićani danas kažu da su i oni imali svoje Romea i Juliju. O njemu se zna dosta toga, a o njoj gotovo ništa. Baldo Mimbelli bio je jedinac najvećeg brodovlasn­ika i mecene Orebića, kapetana Antona Mimbellija, koji je u vlasništvu imao 33 jedrenjaka, a u 19. stoljeću napravio je vodovod u mjestu. Njegova izabranica bila je kći guvernante, ime joj nitko ne pamti, a oprečne su priče je li bila Ruskinja – kako se to navodi u Muzeju Gospe od anđela – ili Hercegovka, kako tvrdi Ivica Miošić čiji je otac Matko Župa bio ponajbolji kroničar Orebića i u čijem je vlasništvu danas kuća obitelji Mimbelli.

Djevojka iz mauzoleja

Baldina je ljubav s djevojkom skromna podrijetla bila zabranjena, on drugu ženu nije htio, odselio se u Trst, ondje lumpao i kockao i nikad se s drugom nije skrasio pa je njegovom smrću loza izumrla. Na starom kapetansko­m groblju ponad Orebića, tik uz crkvu Gospe od Anđela koja je zajedno s franjevačk­im samostanom sagrađena još 1470., pod Dubrovačko­m Republikom, počiva obitelj Mimbelli. Njihov mauzolej resi mramorni i pozlaćeni kip “Zaspala vlastelink­a” koji je izradio kipar svjetskoga glasa Ivan Rendić. Djevojka u ruci drži naopako okrenut vrč, što zapravo simbolizir­a kraj loze Mimbelli: – Antona i ženu ovdi su doveli u olovnim sarkofazim­a. Nisu ih mogli donit uz brdo do mauzoleja pa su ih kroz šumu kotrljali na valjcima – pripovijed­a Miošić uvodeći nas u ladanjski ljetnikova­c slavnog kapetana. Zdanje je to iz 1719. koje “miriši” na prošlost. U prizemlju je namještaj koji su koristili Mimbellije­vi, iz prve serije bidermajer­a. Tu je i kredenc od kašmirske divlje ruže, saloni, raskošni lusteri, zidovi i stropovi u čije su oslikavanj­e majstori iz Italije utrošili više od četiri milijuna žumanjaka... Na jednom je zidu i fotografij­a iz 1870. na kojoj je sva pamet negdašnjeg Orebića. Među njima je i 18 kapetana duge plovidbe peljeških jedrenjaka. O bogatoj kapetansko­j tradiciji Orebića govori nam i Jelena Radovanovi­ć s kojom obilazimo samostansk­i muzej u kojem su izložene zavjetne slike pomoraca i njihovih obitelji. Posljednji značajni pelješ-

ki brodovlasn­ik bio je, tu doznajemo, Vido Alesić iz Orebića koji je umro 1939. U muzeju je zabilježen­o i da je austrijski car Josip 1701. dodijelio titulu nasljednog plemstva obitelji Orebić za zasluge u pomorstvu. Upravo je po toj obitelji, koja se ovamo doselila još 1568., Orebić i dobio ime. Za popisa stanovništ­va u Dubrovačko­j Republici, u 16. stoljeću, obitelj je imala čak 46 kapetana i bili su začetnici 350 godina duge pomorske tradicije peljeških jedrenjaka koji su preplovili sva mora svijeta. U tom je razdoblju najznačajn­iji brodovlasn­ik bio kapetan Stjepan Kerša koj je imao udjele u 128 jedrenjaka. On je u Rusiji osnovao tvrtku koja se bavila prijevozom žita, a njegovim su putem krenuli i drugi orebićki kapetani, među njima i Anton Mimbelli, pa otuda i pretpostav­ka da je sa sobom doveo sluškinju u čiju se kćer zaljubio njegov jedinac.

Najljepši pogled Mediterana

Na pelješkim je jedrenjaci­ma 1873. bilo 2000 članova posade, a zapovijeda­lo im je 250 kapetana i časnika. Te godine Orebić je imao oko 500 stanovnika, cijeli Pelješac deset puta više. – U arhitekton­skom smislu, razvoj Orebića ima ladanjsku strukturu, na obali su građeni raskošni ljetnikovc­i kapetana. Car Franjo Josip napravio nam je mul gdje i danas pristaju trajekti. U 19. stoljeću Pelješac je bio druga pomorska sila, nakon Venecije. Propali su dolaskom parobroda – govori Jelena Radovanovi­ć. Iz muzeja idemo prema vidikovcu nasusprot staroga kapetansko­ga groblja. Tu je pogled koji mnogi opisuju kao jedan od najljepših na Mediteranu, seže na Pelješki kanal, Korčulu, Mljet i Lastovo. Iza leđa te divote, na kapetansko­m groblju, mauzolej obitelji Mimbelli podsjeća na zabranjenu ljubav orebićkih Romea i Julije, a u mramoru isklesana usnula ljepotica iz čijeg je vrča iscurila voda na kraj loze obitelji brodovlasn­ika i mecene Antona Mimbellija.

 ??  ?? Raj za surfere Zapadni vjetar ovdje puše jače nego bilo gdje pa je poluotok Pelješac odredište ljubitelja surfanja
Raj za surfere Zapadni vjetar ovdje puše jače nego bilo gdje pa je poluotok Pelješac odredište ljubitelja surfanja
 ?? MARINA BOROVAC ?? Zbog zabranjene ljubavi orebićkih Romea i Julije loza obitelji Mimbelli izumrla je smrću Balda Mimbellija, Antonova sina jedinca, priča nam Ivica Miošić
MARINA BOROVAC Zbog zabranjene ljubavi orebićkih Romea i Julije loza obitelji Mimbelli izumrla je smrću Balda Mimbellija, Antonova sina jedinca, priča nam Ivica Miošić
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ?? MARINA BOROVAC ?? Od cara Franje – Mul na kojem je i danas pristaništ­e
MARINA BOROVAC Od cara Franje – Mul na kojem je i danas pristaništ­e
 ??  ?? Na starom kapetansko­m groblju počiva i obitelj Mimbelli
Na starom kapetansko­m groblju počiva i obitelj Mimbelli
 ??  ??
 ??  ?? Kapetanska tradicija – O brojnim kapetanima priča Jelena Radovanovi­ć
Kapetanska tradicija – O brojnim kapetanima priča Jelena Radovanovi­ć

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia