Finci se prže na + 30, u Norveškoj temperature više nego na Braču
Dr. Darko Znaor: Klima-uređajima olakšavamo si život i izoliramo se od prirode. Naginjemo životu ispod staklenog zvona, farmi ispod plastenika, a moramo smanjiti uzroke klimatskih promjena
Do sada apsolutno najviša temperatura u Hrvatskoj, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama – 42,8 °C redakcija@vecernji.net Toplinski val i dalje trese Europu na onim mjestima na kojima to inače ne očekujemo. – Ne pamtimo ovako toplo ljeto, znalo je biti vruće, ali ne ovoliko dana zaredom s temperaturama iznad 30 stupnjeva. Nismo navikli na ovo, inače je ljeto ovdje vrlo ugodno – rekla nam je Laura, studentica iz finskog grada Jyväskylä, udaljenog 270 km sjeverno od Helsinkija gdje smo bili na WRC svjetskom prvenstvu u reliju. U posljednja četiri dana temperature su iznad 30 stupnjeva, a već u devet ujutro znalo je biti 26 stupnjeva a sparine su i noću. Finci nisu baš ni pripremljeni na ovakvu vrućinu pa je u trgovinama teško pronaći kremu za sunčanje, a stotine tisuća posjetitelja relija doslovno su se pržile na jakom suncu, kao u nekim tropskim krajevima. A finske su vlasti stalno strogo upozoravale da se pazi s opušcima i vatrom u šumama gdje se reli održavao kako se ne bi dogodili požari koji su poharali susjednu Švedsku.
Teza o mlaznoj struji
Što se dogodilo i kako je moguće da su temperature toliko narasle u dijelovima Europe gdje to inače nije slučaj? Prema istraživanju Sveučilišta u Oxfordu, ovoljetne visoke temperature tek su nagovještaj onoga što slijedi. Istraživači njihova Enviromental Change Institutea (Instituta za promjene u okolišu) pod okriljem School of Geography and Environment, odnosno škole za geografiju i okoliš, zaključili su kako su klimatske promjene i više nego udvostručile mogućnost toplinskog udara u Europi. Ta suradnja s mrežom World Weather Attribution daje jasan zaključak kako je nešto što je ne tako davno smatrano neuobičajeno toplim vremenom sada postati normalnim, a na nekim je mjestima to već i postalo. Među ogromnim brojem studija koje se bave klimatskim promjenama ova bi mogla biti doista relevantnom jer za istraživanje su odabrane one meteorološke stanice što se njima prikupljenim podacima može pristupiti u stvarnom vremenu. Riječ je o stanicama u Finskoj, po jednoj u Danskoj, Republici Irskoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. Usporedba s vrijednostima meteoroloških postaja na istim mjestima pokazale su kako se planet definitivno zagrijava te je mogućnost da dođe do ovakvog toplinskog