HRVATSKA IMA 4 MILIJUNA STANOVNIKA, A 3,75 MILIJUNA BIRAČA!?
STATISTIČKI PARADOKSI
Uređene zemlje EU imaju registar stanovništva, koji Hrvatska, unatoč sugestijama struke, uporno izbjegava napraviti Hrvatska danas, prema procjenama demografa, ima manje od 4 milijuna stanovnika, ali zato ima gotovo 4.175.000 zdravstvenih osiguranika i čak 3.746.286 birača, prema službenim podacima HZZO-a i Ministarstva uprave, objavljenim potkraj lipnja. Ispada da su u birače u Hrvatskoj ubrojeni i maloljetnici ili da imamo samo 250 tisuća maloljetnih građana, što ne odgovara stvarnosti jer, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenoj u srpnju, 2017. godine imali smo samo djece do 14 godina gotovo 600 tisuća. Takav kupus od podataka o stanovnicima, zdravstvenim osiguranicima i biračima i toliki nerazmjer među njima ne može se dogoditi uređenim zemljama EU, koje imaju registar stanovništva, a mi ga, unatoč sugestijama struke, izbjegavamo napraviti. Dok demografi i temeljem statističkih podataka zemalja u koje se naši građani useljavaju procjenjuju da sad imamo manje od 4 milijuna stanovnika, prema posljednjoj procjeni DZS-a, potkraj 2017. u Hrvatskoj živjelo je 4.105.490 ljudi jer DZS-u “promaknu” u statistici iseljeni koji se nisu odjavili.
Odlazak prijaviti u 15 dana
Mogu se pravdati manja odstupanja i razlike državnih institucija u broju stanovnika, birača i zdravstvenih osiguranika, ali kako opravdati 175 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, i to u situaciji kad zdravstvo grca u dugovima i kad se traži povećanje izdvajanja radnika za zdravstveni doprinos? Istina, među osiguranike se ubrajaju i stranci koji žive i rade u Hrvatskoj i njihove obitelji, azilanti, stranci umirovljenici i stranci s dozvolom privremenog i trajnog boravka koji sami uplaćuju doprinose, ali takvih sigurno nema 175 tisuća. Da brojka od 3,75 milijuna birača u Hrvatskoj ne odgovara stvarnosti slaže se i ustavnopravni stručnjak Mato Palić. – Po Zakonu o registru birača, popis birača čine svi punoljetni birači s prebivalištem u Hrvatskoj s hrvatskim državljanstvom. Ova brojka od 3,75 milijuna birača ni približno ne odgovara stvarnom stanju. Dio iseljenih nije odjavio prebivalište, ali dio jest, a po Zakonu o registru birača uredi državne uprave dužni su provjeriti prebivalište i ispisati s popisa birača u Hrvatskoj one koji ga više nemaju. Obveza je građana da
u roku od 15 dana prijave da su se odselili, ali ako se netko sam i ne odjavi, policija može samoinicijativno to provjeravati i to se jedno vrijeme i radilo u Orepićevu mandatu. Sad imamo veliku tamnu brojku ljudi koji nemaju prebivalište u smislu Zakona o prebivalištu u RH jer su iz raznoraznih razloga otišli iz zemlje, ali su i dalje ostali evidentirani da imaju prebivalište i tako taj broj nikako ne može odgovarati stvarnosti – ističe Palić. Apsurdno mu je da je Ministarstvo uprave lani prije lokalnih izbora objavilo da je broj birača u RH bio nešto veći od 3,7 milijuna, a u svibnju 2018. objavili su da ih je 28.000 više, što je, kaže, nemoguće jer ispada kao da se nitko nije iselio. Usput, lani se i prema podacima DZS-a iselilo oko 47 tisuća ljudi, a uselilo 15,5 tisuća. Palić zaključuje da broj birača ni približno ne odgovara stvarnosti jer se ne provjerava prebivalište iako se ljudi posljednjih godina masovno odseljavaju.
Strah političkih elita
Demograf Stjepan Šterc također se slaže da je nemoguće da imamo 3,75 milijuna birača. Obično se, kaže, uzima da je udio maloljetnih građana 20%. – Zaokružimo li broj stanovnika na 4 milijuna, ne može biti više od 3,3 milijuna birača s obzirom na strukturu stanovnika po dobnim skupinama. Mogu biti u registru birača i građani koji su privremno vani na školovanju ili zbog posla, ali to su mali brojevi – ističe Šterc. Kad je riječ o broju zdravstvenih osiguranika, koji debelo premašuje broj stanovnika, Šterc ističe da se radi o više kategorija zdravstvenih osiguranika koji nisu stvarni stanovnici Hrvatske. U njih se, kaže, ubrajaju Hrvati s dvojnim državljanstvom iz BiH, Srbi koji su napustili Hrvatsku i još su u zdravstvenom sustavu RH, zatim iseljeni posljednjih godina koji se nisu odjavili te stranci, vlasnici apartmana i kuća na obali koji se prijavljuju u naš zdravstveni sustav. – Trubimo godinama da nam treba registar stanovništva, koji imaju sve uređene zemlje i bez kojeg se birački popis ne može srediti. I svim je ministrima struka savjetovala da naprave registar da se riješi problem fiktivnih stanovnika – kaže Šterc. Palić dodaje da za registar stanovništva mora postojati politička volja i drži da je nemar države što broj birača i zdravstvenih osiguranika ne odgovara stvarnosti iako se mogu usporediti podaci različitih inistitucija policije, HZZO-a, DZS-a i provjeriti primjerice broj useljenih hrvatskih građana s njemačkim statističkim uredom ili irskim te izbaciti s popisa one koji nemaju prebivalište u RH. – Hrvatska mora donijeti zakon o registru stanovništva i imati registar stanovništva. DZS daje procjene stanovnika koje su potpuno nerealne, ne znam čemu uporno fabriciranje neutemeljenih podataka. Ispada da se kod nas stanovništvo smanjuje samo prirodnim putem, umiranjem, a da se toliki broj ljudi ne iseljava. Političke elite kao da se boje utvrditi točan broj birača, što govori o nesređenosti temeljne stvari za upravljanje državom, a to je statistika – zaključuje demograf Anđelko Akrap.
Državni uredi dužni su provjeriti prebivalište i ispisati s popisa birača one kojih više nema Po Zakonu o registru birača, popis birača čine punoljetni državljani s prebivalištem u RH