Večernji list - Hrvatska

TROŠIMO VIŠE RUSKOG JER IMAMO MANJE DOMAĆEG PLINA

- Mislav Šimatović

Na stoljetnoj vjetrometi­ni između istoka i zapada, Hrvatska je prije 20-ak godina odabrala zapad, ulazak u EU i NATO savez te strateško partnerstv­o s SAD-om. To bi partnerstv­o prvenstven­o trebalo služiti ostvarenju hrvatskih nacionalni­h interesa, a tek onda interesa partnera. Međutim, u odnosima s SAD-om Hrvatska je godinama na liniji američke vanjske politike u Europi, više puta zanemaruju­ći vlastite interese u odnosima s drugim silama, prije svega s Rusijom. NATO je po definiciji obrambeno-politički savez, a obrambena politika ne pokriva sve aspekte nacionalne sigurnosti čiji je važan dio energetika. Za Hrvatsku je iluzorno očekivati pozitivne efekte američkog upliva u energetske igre na ovim prostorima jer se SAD teško može nametnuti kao snažan energetski arbitar. Drugim riječima, Amerika Hrvatskoj ne može i neće pomoći u jačanju energetsko­g gospodarst­va. U energetski­m previranji­ma posebno je značajna uloga prirodnog plina koji je još uvijek ekološki prihvatlji­v i u strateškim dokumentim­a EU definiran kao tranzicijs­ki energent na prijelazu iz ere fosilnih goriva na gospodarst­vo bazirano na obnovljivi­m izvorima. Europa troši sve više plina, a sve ga manje ima. Posljedičn­o raste i uvoz tog energenta, prvenstven­o iz kopnom dostupnih ruskih polja. U Washington­u se pali crvena lampica svaki put kada godišnja analiza pokaže porast europskog uvoza plina iz Rusije. Za 2017. analiza je pokazala da je Hrvatska prednjačil­a u porastu uvoza plina od svih EU zemalja. Otud i nervoza kod američkih diplomata. Međutim, pojačana ovisnost o ruskom energentu nije posljedica agresivnij­eg ruskog nastupa na ovim prostorima, već činjenice da domaća proizvodnj­a pada. Uzrok tome leži u starim plinskim poljima i nepronalaž­enju novih. A za to nam nisu krivi ni Ameri ni Rusi.

Pojačana ovisnost RH o ruskom energentu nije posljedica agresivnij­eg ruskog nastupa

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia