Vrućina donosi i crijevne viroze – perite ruke i dobro termički obradite hranu

Salmoneloze “prijete” i iz nedovoljno termički obrađenih namirnica te onečišćene vode, a ne liječe se antibioticima Ivana Rimac Lesički Iznimno visoke temperature ovih dana mogu biti opasne za zdravlje pa stručnjaci podsjećaju na temeljne preporuke u svrhu zaštite od vrućine. Stoga se savjetuje izbjegavanje boravka na otvorenom od deset do 17 sati, ako je nužno navodi se da se fizički radovi obavljaju od četiri do sedam ujutro, da se unosi dovoljna količina tekućine, no uz upozorenje da se ne pretjera s pijenjem vode u malo vremena. Kako stoji u preporukama Ministarstva zdravstva, takvo ekscesivno pijenje “može dovesti do ozbiljne hiponatrijemije koja potencijalno može dovesti do komplikacija kao što su moždani udar i smrt”. Nadalje, savjetuje se rashladiti prostor u kojem se boravi, prilagoditi odjeću, tuširati se u mlakoj vodi, pripaziti na uvjete u kojima čuvamo lijekove i upitati liječnika za savjet ako se uzima više lijekova i slično. Svakako treba voditi računa i o prehrani pa ona treba biti “laganija”, odnosno treba konzumirati više manjih obroka dnevno. Uz ove opasnosti i nelagodu koju vrućina donosi, česte su i crijevne viroze, čijem razvoju pogoduju upravo visoke temperature. Tako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da “ljetne temperature pružaju pogodan medij za razmnožavanje bakterija, i to ponajprije u nedovoljno termički obrađenim mliječnim proizvodima, kolačima, sladoledima...” Salmoneloze se manifestiraju, stoji u objašnjenju HZJZ-a, glavoboljom, mučninom, proljevom, povraćanjem i boli u trbuhu, uz umjereno povišenu temperaturu. Liječenje je simptomatsko, odnosno važno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu, a napominju da antibiotici mogu odmoći, odnosno produljiti trajanje ovakve bolesti te da se ne preporučuju u liječenju. Onečišćena voda, mlijeko i mliječni proizvodi, meso kontaminirano tijekom obrade, neki su od mogućih izvora infekcije salmonelozama. Crijevne infekcije, prema savjetima iz Zavoda, mogu se spriječiti pranjem ruku toplom vodom i tekućim sapunom, termičkom obradom hrane, temeljitim pranjem voća i povrća, izbjegavanjem konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode te izbjegavanjem držanja hrane na sobnoj temperaturi.

KREŠIMIR LUETIĆ: Otkako je Hrvatska ušla u EU, napustilo ju je 600 liječnika, a dodatnih 1500 može sutra otići. Kako bismo riješili taj problem, potrebne su konkretne mjere