Nezaposlenih manje, ali uglavnom zbog sezone i iseljavanja

Broj zaposlenih nije se bitno povećao

Bitno je da se mjere aktivne politike zapošljavanja prošire na osobe čija je zapošljivost najmanja, kaže dr. Predrag Bejaković

Hrvatska se ubraja u države EU u kojima je, u usporedbi s prošlom godinom, najviše pala stopa nezaposlenosti, s 11,1% na 9,2%, pokazuju podaci Eurostata. Uz Hrvatsku najveće smanjenje stope nezaposlenosti u lipnju 2018. bilježe Cipar (s 11% na 8,2%), Portugal (s 9,1% na 6,7%), Estonija (sa 6,8% na 4,9%) i Španjolska (sa 17% na 15,2%). Inače, prosječna stopa nezaposlenosti u EU je 6,9%.

Mnogi neregistrirani

Smanjenje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj bila bi odlična vijest kad bi se bitno odrazila na povećanje broja zaposlenih, kojih je u lipnju bilo nešto više od 1,43 milijuna, i kad trenutačni broj nezaposlenih (136.204) ne bi imao veze s iseljavanjem i sezonskim poslovima. Najniža stopa nezaposlenosti u lipnju 2018. zabilježena je u Češkoj (2,4%) i Njemačkoj (3,4%). Najviše stope nezaposlenosti zabilježene su u Grčkoj (20,2% u travnju 2018.) i Španjolskoj (15,2%). Politolog i ekonomist prof. dr. Luka Brkić ističe da su, nažalost, kod nas ključne komponente koje utječu na smanjenje broja nezaposlenih iseljavanje i sezonski karakter poslova vezanih uz turističku sezonu, koja posljednjih godina bilježi rekorde. Dio se ljudi, dodaje, briše iz registra nezaposlenih jer su izgubili prava, pa su neregistrirani. Drži da nemamo zdravi pad stope nezaposlenosti, koja bi bila

Nemamo zdravi pad stope nezaposlenosti prouzročen promjenama u našem gospodarstvu

posljedica promjena u našem gospodarstvu. Kod nas, kaže, rastu “potrošački porezi” i dobro pune proračun, a porez na dobit je tek na četvrtom mjestu.

Pozitivna kretanja

Dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ističe da je smanjenje stope nezaposlenosti djelomično posljedica iseljavanja, ali i pozitivnih gospodarskih kretanja. Smatra da je bitno da su se mjere aktivne politike zapošljavanja proširile i još treba raditi na tome da se usmjere na osobe čija je zapošljivost najmanja. Dobro je, zaključuje, da se nezaposlenost smanjuje, ali time nisu riješeni svi problemi na tržištu rada. I Bejaković se slaže da još imamo malo zaposlenih dodajući da imamo puno mladih umirovljenika jer sustav ne potiče ostanak na tržištu rada.