Porezno rasterećenje od 2,7 milijarde mora osjetiti što više ljudi
Ministar Marić nastavak porezne reforme predstavio partnerima, Vrdoljak zadovoljan:
Reformist Radimir Čačić otkrio da će se visina osnovice za najvišu stopu poreza na dohodak sa 17.500 dići na 30.000 kuna Iva Boban Valečić Nakon HDZ-a, planirane mjere za nastavak porezne reforme ministar financija Zdravko Marić jučer je predstavio i koalicijskim partnerima. Oni su nakon sastanka redom izjavljivali kako su zadovoljni onim što im je prezentirano, ali i da će se detalji još brusiti, i to na novom sastanku vladajuće koalicije, što znači da reforma nije do kraja dogovorena. Pritom su iznijeli i vlastite vizije kako bi ta reforma trebala izgledati, ali i iznijeli jeke detalje o visini planiranog poreznog rasterećenja. Šef HNS-a Ivan Vrdoljak tako je otkrio da je riječ o “redu veličine 2,7 milijardi kuna, u okviru kojega se mora naći najbolje rješenje da se što većem broju građana poveća standard”. Reformist Radimir Čačić iznio je, pak, brojke vezane uz smanjenje PDV-a na dio poljoprivrednih proizvoda. – Ta će mjera donijeti oko 1,4 milijarde kuna direktno u džepove hrvatskih građana – kazao je.
Veći zdravstveni doprinos?
Čačić je otkrio i da će se visina osnovice nakon koje se naplaćuje najviša stopa poreza na dohodak sa sadašnjih 17.500 podići na 30.000. Ta će se mjera, kaže Čačić, odnositi na 20-ak tisuća građana, a iznosit će oko 200 milijuna kuna. Podizanje te osnovice tražio je HNS, a Vrdoljak se jučer zauzeo i za povećanje osobnog odbitka na 5000 kuna. HSS-ov Branko Hrg pozdravio je plan smanjenja PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, a iznio je i izračun po kojemu bi ta mjera prosječnoj hrvatskoj obitelji mjesečno donijela čak 900 kuna. Kada je riječ o podizanju zdravstvenog doprinosa za 1,5 postotnih bodova, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac poručio je kako je cilj reforme, među ostalim, i da se za neke dijelove poreznih korisnika, kao što je zdravstvo, osiguraju nešto veći prihodi. Na pitanje je li ministar financija ustrajan oko podizanja zdravstvenog doprinosa, odgovorio je da racionalizacija troškova i isisavanje državnog proračuna za zdravstvo jest velik i ozbiljan problem, no smatra kako podizanje doprinosa neće biti kamen smutnje među koalicijskim partnerima. Na pitanje ostaje li povećanje doprinosa za zdravstvo u njegovom planu Marić je kazao da u prijedlogu ne može gledati samo jedan izdvojeni segment. A sam je Marić uoči sastanka poručio kako svi moraju biti svjesni problema s kojim se suočava zdravstveni sustav i djelatnici u njemu, “koji isporučuju jako dobru uslugu, a istovremeno su traženi u EU” te kako se mora održavati kvaliteta usluge u zdravstvenom sustavu. Ipak, naglasio je kako nije zagovaratelj pristupa da se problemi zdravstva rješavaju isključivo kroz prihodovnu stranu. – Mi na ovaj način dajemo prijedlog i obol da se i s prihodovne strane pomogne, ali moralo bi se rješavati i rashodovna strana – kazao je Marić, čime je zapravo neizravno kritizirao ministra zdravstva Milana Kujundžića. Mariću nisu sjele ni ideje kolege da se znatno povećaju trošarine na alkohol i cigarete. Ministar financija uvjeren je da bi takva mjera dovela samo do povećanja sive ekonomije, u čemu je vjerojatno u pravu budući da su cigarete i alkohol ionako najčešći predmet krijumčarenja iz susjednih zemalja, a primjetan dio pušača u proteklih je nekoliko godina ionako prešao na izradu vlastitih cigareta opskrbljujući se duhanom na crnom tržištu.
Kad će predstaviti reformu
– Treba uzeti u obzir činjenicu da Hrvatska ima najdulju kopnenu granicu izvan EU i treba voditi računa i o elementima evazije, a i pitanje kako bi se to odrazilo na tržište i domaću proizvodnju – upozorio je Marić. Dodao je i da se u Ministarstvu financija još uvijek nije vodila rasprava o tom trošarinskom dijelu. Na pitanje koliko će javnost još čekati na predstavljanje porezne reforme, Marić je kazao: “Ja se nadam još nekoliko sati...”, no iz izjava nakon sastanka očito je da mu je procjena bila pogrešna.
Skuplje cigarete i osnivanje zdravog fonda inicirale su udruge u zdravstvu