Radnike više ne bismo trebali uvoziti prema zanimanjima
Mnogi uspiju naći radnike u inozemstvu, ali odustanu od njihova dovođenja u Hrvatsku kad nalete na hrpu birokratskih komplikacija
Do 27. srpnja ove godine u graditeljstvu su ostale neiskorištene još 3774 dozvole dok je u postupku izdavanja bilo njih 1010 Hrvatska Vlada ove godine utvrdila je godišnju kvotu od 35.500 dozvola za zapošljavanje stranaca. Od toga je za novo zapošljavanje određena kvota od 24.210 dozvola, a ostatak se odnosi na produljenje već izdanih dozvola, sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi te na premještanje unutar tvrtki. Najviše je dozvola pri tome odobreno u graditeljstvu – 10.770, a zatim slijedi sektor turizma i ugostiteljstvo s 8660 dozvola. Pri tome je određeno precizno koliko je dozvola na raspolaganju za pojedina zanimanja.
Manjak radne snage
Prema zadnje dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do 27. srpnja u graditeljstvu je ostalo neiskorišteno još 3774 dozvola, dok je u postupku izdavanja bilo njih 1010. U turizmu i ugostiteljstvu još su neiskorištene 2194 dozvole, a u postupku izdavanja je njih 630. U graditeljstvu je najviše zasad neiskorištenih dozvola za tesara, a u ugostiteljstvu za pomoćne radnike. Iako je hrvatska Vlada značajno povećala kvote za uvezene radnike pritisnuta problemom pomanjkanja radne snage, pogotovo u turističkoj sezoni ipak procedura izdavanja tih dozvola poprilično je komplicirana zbog čega neki poslodavci, iako uspiju naći radnike u inozemstvu, odustanu od njihova dovođenja u Hrvatsku. Jedan vlasnik manje građevinske tvrtke (podaci poznati redakciji) tako je u potrazi za zidarom i tesarom krenuo u susjednu BiH. Opcija su mu bili i priučeni zidar i tesar jer je, kaže, to dosta često kod ta dva zanimanja. I našao ih je. Otišao je zatim u policiju kako bi ih prijavio jer, napominje, želi isključivo legalno ih zaposliti i onda je shvatio koliko je to komplicirana procedura. – Jedan od uvjeta je da čovjek ima prijavu boravišta u RH prije nego što mu izdaju radnu dozvolu. Pa tko će doći i prijaviti se u RH, tražiti i unajmiti stan i dva mjeseca, a na kraju mu mogu odbiti dozvolu – pita se naš sugovornik. Dodaje da zbog toga neki strani radnici rade na crno i usput rješavaju dozvolu, a što je, upozorava, i rizik poslodavcu i gubitak za državni proračun. Njemu je osim toga nepremostivi problem bio i to što nadležne institucije traže i dokaz o obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti. Zanimanje tesara i zidara koje je tražio to je, kaže, rijetko. Kao i u Hrvatskoj i u BiH se gotovo nitko ne upisuje u škole za ta zanimanja. – Kada bi mogao dovesti i čovjeka bez potrebne kvalifikacije isti bi u roku od tri mjeseca prošao proces stručnog osposobljavanja za to zanimanje i stvar je riješena. Dakle, postojeći sustav je loš i kompliciran, treba ga mijenjati – zaključuje naš sugovornik koji je na kraju odustao od uvoza radnika. A uz zahtjev za izdavanje radne dozvole u RH stranac je, među ostalim, dužan priložiti fotografiju, presliku putne dozvole, dokaz o zdravstvenom osiguranju, dokaza o osiguranim sredstvima za uzdržavanje, ugovor o radu, dokaz o stručnoj spremi...
Krucijalni problem
I savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Davorko Vidović smatra da se procedura izdavanja radnih dozvola mora radikalno promijeniti odnosno generalno reformirati. On kaže da je sadašnja Vlada shvatila da je nedostatak radne snage krucijalni problem hrvatskog gospodarstva u kojem ima investicija, a nema tko raditi. A bez uvoza radnika taj se problem ne može riješiti. A radikalne promjene u proceduri izdavanja radnih dozvola za strance koje predlaže HGK, sastoje se, među ostalim, u tome, objašnjava Vidović, da primjerice Komora bude jedino mjesto gdje će poslodavci prijavljivati svoje potrebe za radnicima jer nema smisla da se MUP time bavi. Dozvola bi bila izdana u roku od sedam dana. Komora pri tome dalje prati tog radnika u smislu kontrole je li ga poslodavac prijavio dok bi MUP obavljao samo sigurnosni dio posla provjere tog radnika. Vlada bi pri tome samo određivala broj kvota, ali bez navođenja zanimanja. – Trebamo napustiti model uvoza radnika prema zanimanjima. Sad se ne mogu neiskorištene kvote iz jednog zanimanja iskoristiti za uvoz radnika s drugim zanimanjem, a za koje su kvote popunjene – objašnjava Vidović. Pri tome HGK predlaže i uvođenje sustava kojim bi se u realnom vremenu prikupljali i pratili svi podaci o radnim dozvolama poput koliko je zahtjeva podneseno, koje tvrtke su ih podnijele, koliko je zahtjeva odobreno, koliko s kojim zanimanjima radnika je uvezeno...
Sad se ne mogu kvote neiskorištene iz jednog zanimanja iskoristiti za uvoz radnika s drugim zanimanjem DAVORKO VIDOVIĆ savjetnik u HGK U turizmu su još neiskorištene 2194 dozvole, a u postupku izdavanja je njih 630