Hitno treba riješiti dva problema, promet je prvi
s lavandom te druge dalmatinske slastice. Turisti ovdje mogu vidjeti kako te delecije nastaju, a sudeći po žaru kojim Polić o tom dijelu ponude govori, ti ih prizori oduševljavaju, baš kao i kad shvate da su svi proizvodi ekološki, da se prave ručno, da se proizvodnja obavlja po HACCP standardu, a tvrtka je dobila prvi halal certifikat u nas. Zaposlenih je pedeset, i to iz najveće udaljenosti od dva kilometra od posla. Taj je podatak također zanimljiv turistima, kao i činjenica da ovdje rade obitelji. Spajajući povijesne priče s pričama iz gastronomije i poljoprivrede Andrija nas uvodi u botanički park za čiju je sadnju i uzgoj endemskih vrsta tvrtka dobila pravo od zagrebačkog Botaničkog vrta. U uređenim gredicama rastu ljekovito, začinsko, ali i otrovno bilje, poput ricinusa. – Imamo sve endeme primorske Hrvatske, poput biokovskog zvončića, velebitske degenije... – nabraja Polić. U sklopu botaničkog vrta nalazi se i prezentacijska dvorana koja je ujedno i kino u kojem se prikazuju promotivni filmovi. Etnografski muzej iz Splita pomogao je tvrtki Stella Croatica savjetima u gradnji sela te postavio izložbu. U konačnici je nastala zanimljiva i drukčija turistička ponuda koja je gostima, potkrepljuju to brojke posjetitelja, dobro legla.
Gost sve vidi
– Klis je ključ Dalmacije, ovdje se sudaraju klime, tu je najviše gromova... I baš na tome mjestu gdje se energija Mediterana ponajbolje iskazuje mi gostima pričamo priču o hrvatskoj poljoprivredi, proizvodnji, baštini... Naši gosti imaju prilike vidjeti kako spajamo prošlost, sadašnjost i budućnost – kaže Andrija Polić .... Uska grla su zakrčene prometnice, nedostatak parkirališta, loša opskrba vodom i strujom, nedostatak mjesta na plažama. Otpad je posebna priča zbog odlagališta Karepovac Split i županija imaju sve pretpostavke da postanu prva turistička regija u Hrvatskoj i rastu do tridesetak posto spram sadašnjih rezultata. U srpnju i kolovozu srednja Dalmacija može bez teškoća ostvariti još milijun noćenja i prigrliti i 250 umjesto sadašnjih 200 tisuća gostiju dnevno u sezoni, a u ostalim mjesecima predsezone i posezone puno više. No ne i Split, ako ne počne hitno, preko noći, rješavati velike probleme komunalne i prometne infrastrukture. Jer, sada je sve na granici izdržljivosti jer se regija već približila brojci od 6 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednome mjesecu. Uska grla su zakrčene prometnice, nedostatak parkirališta, loša opskrba vodom i strujom, čak i nedostatak mjesta na plažama, otpad je posebna priča zbog nesaniranog odlagališta Karepovac. Nema ni hotela dovoljno, iako su četiri u visokome stupnju gradnje. Kolone i zastoji u prometu u Splitu su sada gotovo nerješivi jer kroz grad moraju proći gotovo svi koji u njemu ne ostaju ili magistralom idu prema Omišu i Makarskoj rivijeri, na otoke ili na aerodrom... Voze se, bolje reći stoje, u kolonama po tri do sedam sati ne bi li prešli pedesetak kilometara. U srcu grada su trajektna luka, autobusni i željeznički kolodvor. Stoga hitno treba naći rješenja za premještanje ključnih prometnih objekata iz područja gradske luke, ponajprije trajektne luke i autobusnog kolodvora. U oblacima je uvođenje gradskoga vlaka iz zračne luke, a sada slijeće i po 120 zrakoplova dnevno, njima stiže tridesetak tisuća turista svaki dan. Hoće li nam turisti sve to oprostiti? A njih je u prvih šest mjeseci u gradu bilo 118 tisuća, 22 posto više nego u prvoj polovini 2016. Potom se dogodila Ultra i samo u tri-četiri dana udvostručen je taj broj. Kad su Splićani preko noći počistili tragove za njima, na vrata je pokucala špica sezone i turističke brojke krenule su u nebo. Kao i ove temperature.