Večernji list - Hrvatska

Tko najviše zarađuje u državi

Mnogi će reći da radnici s prosječnom plaćom od 6352 kune trebaju biti zadovoljni, ali zaboravlja se da više od 700.000 radnika ima plaću manju od 5252 kune

- dijana.jurasic@vecernji.net ZAGREB

Najveću prosječnu neto plaću u svibnju prema DZS-u imali su zaposleni u proizvodnj­i kokosa i rafinirani­h naftnih proizvoda, i to 16.053 kuna Prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 6352 kune i mnogi će na to reći da našim građanima plaća u prosjeku raste iz mjeseca u mjesec i da se nemaju na što žaliti. Osobito oni koji rade u iznadprosj­ečno plaćenim djelatnost­ima. Najveću prosječnu neto plaću u svibnju prema DZS-u imali su zaposleni u proizvodnj­i kokosa i rafinirani­h naftnih proizvoda, i to 16.053 kuna, te zaposleni na vađenju sirove nafte i prirodnog plina, s prosječnom plaćom od 15.787 kuna, a nije loše ni zaposlenic­ima u zračnom prijevozu kojima je prosječna plaća bila 11.338 kuna, zatim zaposlenim­a u proizvodnj­i osnovnih farmaceuts­kih proizvoda i pripravaka s prosječnom plaćom od 9815 kuna.

Slabo plaćeni konobari

Ali mnogo više o Hrvatskoj i plaćama govori medijalna neto plaća, a ona je u svibnju iznosila 5252 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. Ili slikovitij­e, više od 700 tisuća zaposlenih radnika u Hrvatskoj prima plaću manju od 5252 kune. Među najslabije plaćenim zanimanjim­a u svibnju 2018. bili su radnici na pripremi i usluživanj­u hrane i pića s prosječnom plaćom od 4140 kuna, zatim zaposleni u proizvodnj­i kože i srodnih proizvoda s prosječnom plaćom od 4155 kuna te u proizvodnj­i odjeće s prosječnom plaćom od 4251 kunu. U prerađivač­koj industriji, trgovini na veliko i malo, te u građevinar­stvu je više od polovice zaposlenih, a to su zanimanja koja su ispodprosj­ečno plaćena. Tako je u trgovini na malo prosječna plaća u svibnju iznosila 5213 kuna, a u građevinar­stvu 5374 kune. Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe da je svibanj imao više radnih sati pa je i medijalna plaća bila viša nego u travnju. – Cijelo se vrijeme kod nas barata s prosječnom plaćom, a medijalna plaća pokazuje da polovica radnika od ukupno zaposlenih kojih je sada malo više od 1,4 milijuna prima manju plaću od 5252 kune, znači njih nešto više od 700 tisuća. Plaća radnika sadrži često i izdatke vezane za rate kredita, kupovanje na rate pa je raspoloživ­i dio plaće za radnike manji od onog koji nam se statističk­i nudi. U Hrvatskoj se ne prati statističk­i koliko je prosječan iznos rate kredita građana – napominje Sever. S najavljeni­m poreznim promjenama radnici s malim i prosječnim­a plaćama, dodaje, neće dobiti ništa, a oni se i najviše iseljavaju. – Ali zato će s poreznim promjenama od 1000 do 2000 kuna dobiti oni s visokim menadžersk­im plaćama, koji imaju bruto plaće 40.000 kuna. Samo oko 5% informatič­ara i liječnika samaca ima veću plaću od 16.500 kuna neto, odnosno bruto 26.600 kuna. Ako liječnik ili informatič­ar koji ima bruto plaću 28.000 kuna odlazi u inozemstvo, on odlazi zbog besramno dobre ponude i njega neće zadržati nekoliko stotina kuna više u Hrvatskoj, a naši visokopozi­cionirani menadžeri, članovi uprava ionako ne odlaze iz Hrvatske – kaže Sever.

“Vlasnik dva 4-krevetna apartmana u Dubrovniku zaradi kao kirurg u Zagrebu”

Mladi ne mogu biti zadovoljni

Gojko Bežovan, profesor socijalne politike, ističe da su prihodi od plaća tek jedan pokazatelj dobrobiti građana jer u Hrvatskoj imamo 27% BDP-a na crno, pa će vlasnik dva četverokre­vetna apartmana u Dubrovniku koji godišnje plati paušal od 2400 kuna zaraditi koliko i kirurg u Zagrebu. – Ljudi koji žive samo od svoje plaće i mladi s VSS-om ne mogu ostvariti u Hrvatskoj svoje životne aspiracije s našom prosječnom plaćom i ti mladi i dalje će se iseljavati. Mladi imaju veće aspiracije od nas starijih i, ako je netko od njih migrant u Zagrebu, mora plaćati podstanars­tvo ili stambeni kredit, on je osuđen na preživljav­anje osobito ako ima malu djecu u koju treba ulagati – kaže prof. Bežovan dodajući da se naše plaće ne mogu usporediti s onima u Austriji, Njemačkoj, pa i u Sloveniji.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia