Strah od izumiranja ćirilice ili Vlada šalje političke poruke?

Dijana Jurasić Još je istraživanje iz 2014. pokazalo da više od 47 % građana koristi latinicu naspram 36 % onih koji su ostali vjerni ćirilici Vlada Srbije želi spasiti ćirilicu od izumiranja izmjenama i dopunama Zakona o službenoj uporabi jezika i pisama prema kojima se ona mora koristiti, osim u državnim i javnim ustanovama što je i dosad bilo propisano, i u pravnom prometu. Iako je po Ustavu Srbije iz 2006. u službenoj uporabi srpski jezik i ćirilica, istraživanje iz 2014. u Srbiji pokazalo je da više od 47 % građana koristi latinicu naspram 36 % vjernih ćirilici. Ostali su koristili jednako oba pisma. Predložene izmjene prema kojima će latinica biti pomoćno pismo neki tumače proruskim utjecajem, neki strahom da će u eri globalizacije i interneta ćirilica kao simbol kulturnog identiteta Srbije nestati, a neki ih dovode u vezu s Kosovom. Ustav Srbije propisuje u službenoj uporabi ćirilicu, no u praksi i javnosti sve više ju je potiskivala latinica, koju u Srbiji koriste već stoljeće. Rasprave o ćirilici i latinici nisu u Srbiji od jučer. Zakonske izmjene i dopune predviđaju, kako su izvijestile Večernje novosti, da se sva komunikacija državnih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave mora voditi na srpskom jeziku i ćirilicom, a to vrijedi i za obrazovne i znanstvene ustanove, te medije čiji je osnivač država, kao i za elektroničke medije s nacionalnim, regionalnim i lokalnim frekvencijama.

Upotreba u pravnom prometu

Ćirilica je obvezna i u javnim tvrtkama i ustanovama te u strukovnim udrugama koje predstavljaju struku na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Odgovornim osobama koje ignoriraju ćirilicu i tvrtkama koje latinicom ispišu naziv robe i usluga, upute za uporabu