Ministarstvo uprave: Rođeno je više djece! Demografi: Ti podaci nisu točni!
Statistika
Je li ove godine doista rođeno 820 djece više nego lani?
Podaci Državnog zavoda za statistiku govore pak da broj rođene djece i dalje pada... U prvih pet mjeseci rođeno je 17 djece manje nego lani Bilo je to vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, pa vijest nije dobila osobitu pozornost. U KBC-u Rijeka 7. i 8. srpnja rođeno je čak 15 dječaka i sedam djevojčica, a tako velik broj novorođenčadi u samo 24 sata u toj bolnici nije zabilježen u posljednjih petnaest godina. Tzv. baby-boom u Rijeci zabilježen je i u ožujku, točno devet mjeseci nakon što je NK Rijeka postao prvak države. Nogomet je, kažu, dobar afrodizijak. Poboljšat će se svakako statistika za Primorsko-goransku županiju u kojoj je u prvih šest mjeseci ove godine rođeno samo troje djece manje nego u istom razdoblju lani.
Odakle brojke Ministarstva?
Tako barem govore podaci koje je u statističkim prikazima objavilo Ministarstvo uprave. Prema njima, u prvih šest mjeseci ove godine broj novorođene djece upisane u maticu rođenih na području cijele Hrvatske veći je za 820 u odnosu na isto razdoblje prošle godine! To je cijela jedna veća škola s tridesetak razrednih odjela. U prvom polugodištu ove godine u maticu rođenih upisano je 17.514 djece, a u prvih šest mjeseci prošle godine 16.694. Više od polovice povećanja nosi Grad Zagreb, gdje je upisano 441 dijete više. Porastao je i broj sklopljenih brakova, s 8534 na 8888. No, postoje i podaci koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Prema tim podacima, u prvih pet mjeseci (lipanj još nije obrađen) rođeno je 14.656 djece, sedamnaest manje nego u istom razdoblju prošle. Prema DZS-u, dakle, broj djece u Hrvatskoj i dalje pada. Sociolog prof. dr. Dražen Živić iz Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar nije htio komentirati podatke Ministarstva uprave. Kaže da se on ravna prema podacima DZS-a. Demograf prof. dr. Anđelko Akrap pojašnjava da netko može biti rođen u Zagrebu, a majčino prebivalište je u Zaboku, pa postoji mogućnost udvostručenja podataka. Tek kad se na kraju godine svi podaci pročiste, dobije se točan podatak o broju živorođenih, koji objavljuje DZS. – Kad DZS objavi pročišćene podatke, a sad je u srpnju objavio podatke za prošlu godinu, onda je to točno – kaže prof. dr. Akrap koji upozorava da broj novorođene djece stalno pada, od 44.000 koliko ih je bilo 2008., na manje od 37.000. Komentirajući podatak o 820 djece više, demograf dr. sc. Stjepan Šterc kaže da postoje oscilacije koje su i očekivane, no ne zaustavljaju trendove i nisu znako- vite za mjere o kojima se govori. Ako su za demografe podaci DZS-a relevantniji, pitanje je čemu onda služe brojke koje Ministarstvo uprave svakih nekoliko mjeseci objavljuje kao “objedinjene podatke iz matica rođenih, umrlih i vjenčanih”?
Stanje u rodilištima
Prema podacima Ministarstva, tijekom cijele prošle godine rođeno je 35.221 dijete, umrlih je bilo 41.871, a sklopljeno je 20.785 brakova. Podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva u 2017. objavljeni prije dva tjedna govore pak o 36.556 živorođene djece, 53.477 umrlih stanovnika i 20.310 sklopljenih brakova. Dodajmo i da je u prvih šest mjeseci prošle godine, prema matici vjenčanih, od 8534 braka, njih 4203 sklopljeno u vjerskom, a 4331 u građanskom obliku, a u prvom polugodištu ove godine vjerskih je bilo 4288, a građanskih 4600. Broj sklopljenih životnih partnerstava osoba istog spola pao je s 31 na 24. Nakon primjera iz Rijeke, bit će zanimljivo pratiti stanje u hrvatskim rodilištima u travnju iduće godine, devet mjeseci nakon epskog finala u Rusiji. Prema Ministarstvu uprave (DZS takvu evidenciju ne vodi), lani su najčešća muška imena bila Luka, David i Ivan. Tko zna, možda se vrhu iduće godine približe i Šime, Mario, Domagoj...
Kad DZS objavi pročišćene podatke, onda je to točno, kaže prof. dr. Anđelko Akrap Više od polovice povećanja rođene djece nosi Grad Zagreb, gdje je upisano 441 dijete više