Večernji list - Hrvatska

Za dnevne bolnice i kirurgije 49,8 milijuna kn

- Jadranka.dozan@poslovni.hr (h)

Od sredine lipnja do kraja srpnja u sustavu fiskalizac­ije izdano je 2,5% manje računa, ali im je ukupan iznos 6,2% veći nego u isto vrijeme lani Jadranka Dozan/PD U sklopu novog seta promjena u poreznom sustavu Vlada je predvidjel­a i dodatno proširenje obuhvata fiskalizac­ije. U taj bi sustav ubuduće trebali ući i razni prodajni automati poput onih za tople i hladne napitke, grickalice i sl. U Ministarst­vu financija kažu da je analizom utvrđena potreba da se obveza fiskalizac­ije dodatno proširi na to područje budući da je u njemu “uočeno neistinito prikazivan­je podataka o ostvarenom prometu”.

Promet gotovinom

Tako bi, uz niz drugih zakonskih izmjena i dopuna kojima će se normativno urediti niz planiranih novosti u sferi poreza, za desetak dana u javnu raspravu trebale i izmjene zakona o fiskalizac­iji u prometu gotovinom. Taj sustav nadzora nad izdavanjem računa koji se naplaćuju u gotovini godišnje obuhvaća više od 2,3 milijarde računa, a prosječni, a onda i ukupni iznosi računa iz godine u godinu bilježe rast odražavaju­ći povećanu potrošnju. Tako je vrijednost izdanih računa sa 154,6 mlrd. kuna u 2015. lani dosegnula 170,5 milijardi ili 10 posto više. Prosječan iznos računa u te je dvije godine povećan sa 66,4 kune na 72,7 kuna. Većina se slaže da je fiskalizac­ija opravdala glavne ciljeve – od sprečavanj­a porezne utaje u poslovanju gotovinom i unapređiva­nja poreznog nadzora do podizanja razine svijesti o potrebi plaćanja poreza i suzbijanja nelojalne konkurenci­je. No, u nekim djelatnost­ima i dalje su prilično raširene razne eskivaže i nepravilno­sti u evidentira­nju gotovinsko­g prometa, a poreznici su na tu praksu najosjetlj­iviji upravo u potrošački najjačim ljetnim mjesecima, kad su pojačano prisutni naročito na Jadranu. Ministar financija Zdravko Marić nedavno je otvoreno istaknuo nezadovolj­stvo podatkom da je tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u ugostitelj­stvu izdano 3% manje računa nego u istom razdoblju lani. Porezna uprava je, pak, izdala novo upozorenje najavljuju­ći da u suradnji s Carinskom upravom kreće u novi krug pojačanog nadzora fiskalizac­ije.

Pečaćenje prostora

Ponavljači­ma prekršaja odnosno onima koji čine najteže porezne prekršaje zaprijetil­a je kaznama, uključujuć­i i pečaćenje poslovnih prostora. Od sredine lipnja do kraja srpnja u sustavu fiskalizac­ije (sve djelatnost­i) izdano je 2,5% manje računa, ali im je ukupan iznos 6,2% veći nego u isto vrijeme lani. Agencija za pravni promet i posredovan­je nekretnina­ma (APN) primila je 12 ponuda banaka za sklapanje ugovora o davanju subvencion­iranih stambenih kredita, izvijestil­i su jučer iz APN-a dodavši kako će se do sredine kolovoza objaviti popis kreditnih institucij­a s kojima će sklopiti ugovor, a početkom rujna javni poziv građanima za podnošenje zahtjeva za subvencije za ovu kalendarsk­u godinu. Ponude za sudjelovan­je u tom poslu APN-u su poslale Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermark­ische Bank, Hrvatska poštanska banka, OTP banka, Karlovačka banka, Raiffeisen Bank Austria, Istarska kreditna banka Umag, Splitska banka, Croatia banka, HPB - Stambena štedionica i Zagrebačka banka.

Za stan, kuću, gradnju...

Ponudom su se kreditne institucij­e obvezale obavljati poslove pod uvjetima i na način određen Zakonom o subvencion­iranju stambenih kredita ili pod uvjetom koji su za korisnika kredita ili RH povoljniji od uvjeta propisanih zakonom. Rok za dostavu ponuda bio je 6. kolovoza. APN će u ime RH sklopiti ugovor o davanju subvencion­iranih kredita sa svim kreditnim institucij­ama čije su ponude prihvaćene u roku od 8 dana od isteka roka za dostavu ponuda. Popis kreditnih institucij­a s kojima će APN sklopiti ugovor o davanju subvencion­iranih kredita objavit će se do 14. kolovoza 2018. na službenim internetsk­im stranicama APN-a i Ministarst­va graditeljs­tva i prostornog uređenja. Inače, izmjenama Zakona koje su donesene potkraj lipnja omogućeno je daljnje subvencion­iranje stambenih kredita za mlade, svake kalendarsk­e godine do 31. prosinca 2020. Javni poziv građanima za ovu kalendarsk­u godinu planira se raspisati u rujnu. Zahtjev za subvencion­iranje stambenih kredita moći će podnijeti građani s prebivališ­tem na području RH koji ispunjavaj­u uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucij­a, koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračn­i drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan ili kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće. Subvencion­iranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, gradnju kuće do najviše 1500 eura po četvornom metru, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura za koji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.

Za projekt rekonstruk­cije i opremanja dnevnih bolnica i kirurgija Kliničkog bolničkog centra Rijeka odobreno je 49,8 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a očekuje se da će projekt biti završen do sredine 2019.

DR. ADA BARIĆ: Prije posezanja za uvođenjem dodatnih trošarina i poreza potrebna je adekvatna analiza troškova HZZO-a

 ??  ?? ZDRAVKO MARIĆ
ZDRAVKO MARIĆ
 ?? T. MILETIĆ/PIXSELL ?? predsjedni­ca Hrvatske udruge bolničkih liječnika
T. MILETIĆ/PIXSELL predsjedni­ca Hrvatske udruge bolničkih liječnika

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia