Hrvatice su rekorderke po rađanju djece u braku
Kod nas se 81% djece rađa u braku, na Islandu 70% izvan njega
Danas se dosta mladih u Hrvatskoj želi vjenčati, jača kod njih tradicionalna opredijeljenost – kaže prof. Smiljana Leinert-Novosel U osam zemalja EU većina djece rađa se izvan braka, među kojima su očekivano Francuska i skandinavske zemlje i za mnoge neočekivano Bugarska, a u cijelom EU u prosjeku izvan braka rađa se 43% djece. Nasuprot njima, prema podacima Eurostata, stoje Grčka, Hrvatska i Cipar s najmanje djece rođene izvan braka. Danas nema samo jednog plošnog odgovora na to zašto su neke zemlje manje sklone rađanju djece u braku, a neke, kao Hrvatska, u kojoj se više od 80% djece rađa u braku, drže se načela da bez prstena ne razmišljaju o djeci. Makar obećanje o doživotnoj vjernosti u dobru i zlu bilo prekršeno za koju godinu ili desetljeće pod pritiskom života, međusobnih razilaženja ili kao odraz promjena u društvu.
Žele slobodu
U Švedskoj i Danskoj većina djece rađa se izvan braka, kao i u Norveškoj te Islandu koji je rekorder Europe sa 70% rođene djece izvan braka. Uz liberalne razloge, Skandinavcima financije i potpora socijalne države maksimalno olakšavaju samohrano roditeljstvo. Osim toga, žele imati osjećaj slobode da se nisu vezali cijeli život, čak i ako će to biti, pa su skloniji izvanbračnim zajednicama. – Na sjeveru Europe puno su labavije bračne zajednice što ne znači da Skandinavci neće u njima ostati do kraja života. Smatraju, očito, da im je brak ograničavanje slobode i podsvjesno žele biti slobodni i nesputani u odnosu na norme koje proizlaze iz sklapanja braka – kaže politologinja Smiljana Leinert-Novosel. Šveđanima su zaruke važnije od sklapanja braka pa zaručeni žive zajedno, ali na papiru nisu u braku, kazao nam je demograf prof. Nenad Pokos. Jug Europe uvijek je bio skloniji tradicionalnim zajednicama, a brak to jest. No nije samo o tome riječ, jer Hrvatska nije država koja je servis građanima kad je riječ o brizi za djecu, što je još bitnije samohranim roditeljima. Kako kaže Leinert-Novosel, biti samohrani roditelj u Hrvatskoj danas je stvar iz nužde ako se netko razvede ili umre, ali da se to baš bira, jako je rijetko i kod visokoobrazovanih. Zamijetila je kod mladih i trend da baš žele biti u braku. – Danas se dosta mladih u Hrvatskoj baš želi vjenčati, jača kod njih tradicionalna opredijeljenost. Možda je to neka kontrapojava pa mladi žele baš brak u kojem će rađati djecu kad sve već ide previše u područje nekonvencionalnosti i sloboda – kaže Leinert-Novosel. Drži, ipak, da su u nas za rađanje djece u braku u prvom planu izraženi tradicionalni razlozi pa financijski. Iako i kod nas ima manje vjenčanja nego nekoć, a više razvoda, ipak smo, kaže, generalno sredina kojoj je stalo do braka. No čudi je Bugarska u kojoj se većina djece rađa izvan braka, ali ne i Slovenija. – Bugarska je spadala u baš tvrde socijalističke zemlje gdje su bili i te kako obvezni poštovati ono što je u društvu dogovorno. Možda je ovo reakcija na osjećaj neslobode koji su imali 28 ili 30 godina ako nije riječ o financijskim olakšicama. A Slovenci su i u bivšoj Jugoslaviji bili najliberalniji i imali dosta samohranih roditelja – govori. U Sloveniji sve više parova živi u izvanbračnim zajednicama, a mnogi zbog olakšica za djecu kažu da su samohrani roditelji.
Liberalni Francuzi
U liberalnoj Francuskoj 60% djece rađa se izvan braka, no to je i zemlja koja obilato pomaže roditeljima pa biti samohrani roditelj ili živjeti izvan braka ne znači za Francuze nesigurnost. – Francuzi su specifični, liberalniji, slobodniji što se, uostalom, vidi i po stilu života i izjavama Macrona – zaključuje Leinert-Novosel. Brak neće izumrijeti, kako ističu sociolozi, nego i dalje ostati dominantan, ali trend je i da iz godine u godinu raste broj djece rođene izvan braka, kojih je čak 15% više bilo 2016. u odnosu na 2000.