I privatne tvrtke morat će štititi zviždače
Pučki pravobranitelj dobit će zamjenika za zaštitu prijavitelja nepravilnosti
Svi poslodavci koji imaju više od dvadeset zaposlenika morat će odrediti povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti
Nakon posebnog zakona o Agrokoru i LNG terminalu, Hrvatska će dobiti još jedan lex specialis, i to o zviždačima. Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je postupak donošenja Zakona za zaštitu prijavitelja nepravilnosti u kojem se objedinjuju svi pravni standardi za zaštitu zviždača u jedan poseban zakon. Taj će se zakon odnositi na zviždače koji rade i u javnom i u privatnom sektoru, oni će imati više od jednog kanala za prijavu nepravilnosti – interno prijavljivanje, prijavljivanje nadležnim tijelima te prijavljivanje javnosti, primjerice novinarima ili članovima parlamenta.
Zaštita identiteta
Tako će poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset zaposlenika morati odrediti povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. Ta povjerljiva osoba morat će u razumnom roku, koji ne smije biti dulji od 30 dana, postupati po prijavi zviždača. Pri tome će zviždaču biti dužna davati povratne informacije te će morati zaštititi njegov identitet. Ako taj kanal ne funkcionira ili ako bi upotreba internih kanala mogla ugroziti učinkovitost istrage, zviždači će moći nepravilnosti prijaviti pučkom pravobranitelju. U tu svrhu će se u uredu pučkog pravobranitelja imenovati jedan novi dužnosnik odnosno njegov zamjenik za zaštitu zviždača te još pet novih službenika. Procjenjuje se da će za izdatke novozaposlenih u prvoj godini primjene zakona biti potrebno oko milijun kuna. Ako nakon prijave kroz prva dva kanala ne bude nikakvog rezultata ili u slučaju neposredne ugroženosti javnog interesa ili nenadoknadive štete, zviždači imaju na raspolaganju medije, odnosno javnost. Zakon se pak neće odnositi samo na one koji prijavljuju korupciju, nego i na osobe koje ukazuju na kršenje zakona i drugih propisa te na nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije koje predstavlja ugrožavanje javnog interesa. U to ulazi, primjerice, zaštita okoliša, sigurnost hrane, javno zdravlje, zaštita potrošača, zdravlje i dobrobit životinja... Usto, zakonom neće biti zaštićene samo osobe koje su u stalnom radnom odnosu, nego će se odnositi i na, primjerice, volontere, studente, osobe koje rade preko ugovora o djelu ili na osobe koje su kao kandidati sudjelovale u postupcima zapošljavanja.
Novčane kazne
Poslodavcu koji, primjerice, ne odredi povjerljivu osobu zaduženu za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s tom prijavom, prijetit će novčana kazna od 10.000 do 30.000 kuna. Ako poslodavac pak ne zaštiti zviždača, pokuša ili otkrije njegov identitet, prijetit će mu kazna od 30.000 do 50.000 kuna.