Večernji list - Hrvatska

Poreza na prvu kuću ili stan ne smije biti, mladi i zato odlaze!

Subvencion­iranjem kredita podmiruju se potrebe imućnijih

- dijana.jurasic@vecernji.net Dijana Jurasić

Političari ne razumiju da se ukorijenje­nost ljudi u ovoj zemlji postiže podmirivan­jem njihove temeljne potrebe za domom

– Domovina je mladim ljudima tamo gdje imaju svoj dom i, ako ga ne mogu u Hrvatskoj steći od svoga rada, dom će potražiti u drugoj zemlji, koja će ih znati zadržati poreznim povlastica­ma. Političari ne razumiju osnovnu činjenicu da se ukorijenje­nost ljudi u ovoj zemlji postiže podmirivan­jem njihove temeljne potrebe za domom. Oporezivan­je prvog doma za građane je antidemo- mjera, koja ne doprinosi zadržavanj­u ljudi u zemlji i suprotna je načelu da građani ovu zemlju trebaju osjećati kao svoju jer u njoj imaju određene povlastice, a jedna od temeljnih je da mogu prvi dom steći bez plaćanja poreza – obrazlaže profesor socijalne politike Gojko Bežovan sa zagrebačko­g Pravnog fakulteta zašto se ne bi trebao plaćati porez na prvu nekretninu.

Vani su prvo dobili – stan

Do 1. siječnja 2017. građani su bili oslobođeni plaćanja tog poreza, a onda je ta povlastica ukinuta. Javnosti je lani kao demografsk­a mjera predstavlj­ena nova povlastica za mlade – sufinancir­anje stanova na četiri godine te na još dvije ako par dobije dijete. Bežovan drži da je ukidanje te povlastice pokazalo da se nema senzibilno­sti prema onima koji nemaju dom i koji si ga jako teško mogu priuštiti uz ovakve cijene na tržištu. – Kupnjom prvog doma kupili ste dobro za podmirivan­je temeljne potrebe koje vas veže za ovu zemlju. Razgovarao sam s našim ljudima koji su se odselili jer nisu mogli sa svojim plaćama doći do pristojnog stana, a vani su prvo dobili socijalnon­ajamne stanove, a poslije, kad su si to mogli prigrafska uštiti, kupili su stan uz porezne povlastice. Rekli su mi da imaju to prokletstv­o da im je domovina tamo gdje imaju odgovaraju­ći dom. Hrvatsku ne osjećaju kao zemlju u kojoj imaju dom. Dođu privremeno i, nakon tri tjedna boravaka, nedostaje im dom, koji je vani. Subvencion­iranjem kredita podmiruje se dio potreba onih imućnijih koji mogu dići kredit i pomaže se bankarskom sektoru. Kako će mladi s 5000, 6000 kuna plaće dići stambeni kredit na 20 godina? – pita Bežovan.

Graditi stanove za najam!

Dodaje da se mnogi mladi koji su se iselili i koji će se i dalje iseljavati, iseljavaju i zato što si ne mogu priuštiti pristojno stanovanje, čak i ako imaju posao. – Djeca mojih prijatelja otišla su van iz 65 kvadrata svojih roditelja jer si ni s ovim subvencija­ma za kupnju stana sa 6000 kuna plaće ne mogu zadužiti na 20 godina. Kad bi država gradila stanove za najam za mlade, a socijalnon­ajamne stanove imaju sve europske zemlje, skandinavs­ke najveći udio, spustile bi se cijene nekretnina, mladi bi imali gdje živjeti i stan bi kupili kad bi im se popravila financijsk­a situacija – ističe. Tada bi bili oslobođeni plaćanja poreza na prvi dom do određene kvadrature ili cijene stana.

Mladi koji su otišli kažu mi da im je dom tamo gdje imaju svoj stan, a to nije u Hrvatskoj

 ??  ?? Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu
Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia