Priča baruna Trenka još uvijek čeka svog režisera

Svi vole priču o carici Mariji Tereziji i barunu Trenku, a u Požegi kažu da je ta legenda o reckama na zidu podruma dokaz moći ovdašnjih vina

U Požegi svaki gost pronađe svoju priču: akcijsku avanturu, potragu za biografijama slavnih, treći pak napeti kulinarski show Vedran Balen Požega je šarmantan grad s gotovo osam stoljeća duge pisane povijesti. Međutim, njegovoj prošlosti svjedočimo još od pretpovijesti. Bogatu povijesno-kulturnu baštinu kriju prekrasne povijesne priče gotovo svake građevine, spomenika te nađenih predmeta ili pisanih dokumenata koje čuva Gradski muzej Požega. Dugogodišnja kultura ovog kraja krije svoju baštinu u crkvama, samostanima, riznici katedrale, ali i Dijecezanskom muzeju s višestoljetnom sakralnom kulturnom baštinom. – Ako krenemo od srednjeg vijeka, ovdje su odsjedali kraljevi i velikaši. Požega je bila središte županije, a od 16. stoljeća Osmanlije je odabiru za sjedište svog sandžaka koji se prostirao na velik dio Slavonije – objašnjava Silvija Podoljak, direktorica požeške Turističke zajednice. U 18. stoljeću Požega ponovno postaje središte županije, slobodni kraljevski grad u kojem se otvara gimnazija, osnovna škola, Academia Posegana, ali i ljekarna i pošta te s pravom dobiva naziv – Slavonska Atena. Veliki gospodarski obol ovom gradu daju brojni cehovi koji okupljaju trgovce i obrtnike. Požega već tada postaje središte kulturnog, prosvjetnog i gospodarskog života, a time i europski grad. Od svih požeških priča, ona o barunu Franji Trenku (1711. – 1749.) svakako ima najviše filmskog potencijala. U svojim vojnim i ljubavnim osvajanjima ovaj požeški đak obično se vodio mišlju: “U ljubavi i ratu sve je dopušteno.“Trenkova postrojba neustrašivih pandura osigurala je Mariji Tereziji prijestolje u “austrijskom nasljednom ratu“, ali ih zbog okrutnosti i kršenja ratnih pravila spominje čak i Miroslav Krleža. Kao u svakom celuloidnom hitu, i naš glavni junak osvoji princezu ili čak caricu. Trenkova tajna, strastvena veza s Marijom Terezijom u podrumu kutjevačkog dvorca, do danas je predmet pikantnih priča u požeškom kraju. Na zidovima podruma navodno su ostale recke, a na kamenom stolu udubina, za što se tvrdi da su svjedočanstva njihovih ljubavnih okršaja. – Barun je caricu dočekao kod kamenog stola. Služila su se dobra vina, a ono što je potom uslijedilo nije zapisano akademski, ali prepričava se. Narod voli tu legendu zato što si može i sam dati mašti na volju i zato to govori o djelotvornosti kutjevačkih vina i vina općenito – ističe sommelier Drago Humski, koji tu legendu rado prenosi posjetiteljima kutjevačkog dvorca. Jedinstvene uniforme Trenkove vojske inspirirane otomanskim stilom i danas čuva Povijesna postrojba Trenkovi panduri, a za

Ljekarna iz 18. stoljeća