Slavonski lonac kao muzej i svjedočanstvo povijesti

Ovdašnja graševina najpopularnije je vino u Hrvatskoj, raskošne arome, razvijenih sortnih mirisa i okusa, zlatnozelene kristalno bistre boje

Velika slavlja održavaju se u vinogradima i na gradskim trgovima, a svako je vrijedno posjeta ovom kraju Hrvatske jer tu se uživa uz tamburice Vedran Balen Prošlost i običaje požeške Zlatne doline i pakračko-lipičkog kraja najlakše ćete iščitati kušajući jela koja o njima pričaju slikovito, i mirisom i okusom. O životu tih najstarijih vremena kada se znalo živjeti s prirodom, bogatstvom potoka, brzaca i šuma, posvjedočit će vam pastrva na žaru, kuhani dimljeni šaran, čobanac i divljač na sto načina. Mađarske utjecaje ugarskih plemića i kraljica koje su ovdje rado stolovale, pronaći ćete u ribljem paprikašu, perkeltu od soma, satarašu ili sekelji gulašu. Nigdje u Slavoniji nema toliko orijentalnih utjecaja koliko ovdje. A kako i ne bi kada su Požega i ovaj kraj bili središte sandžakata dugih 150 godina. Jednostavnost svagdanjeg skromnog života seljaka u kojemu se meso jelo samo dva puta tjedno, zrcali se u domišljatim jelima poput rezanaca s makom ili orasima, bijelih i kukuruznih žganaca, cicvare, trganaca sa sirom, dimljenog sira ili pak štrudle od jabuka i sira. Iz Turističke zajednice Požeško-slavonske županije pozivaju vas da u sklopu projekta Okusi Zlatne Slavonije razmazite svoje nepce tim slavonskim kulinarskim blagom u vrhunskim ugostiteljskim objektima kao što su izletište Omanovac i hotel Pakrac u gradu Pakracu, Zlatni lug, Vila Stanišić, Grgin dol i Stari fenjeri u Požegi, Čiča Mata u Velikoj, Klas u Pleternici i Schon Blick u Vetovu. Okusit ćete svu zasitnost čorbi, ali i slast delicija od crne slavonske svinje poput čvaraka, masti, kobasica, kulena ili šunke.

Znaju što je gospodski šmek

Slavonska kuhinja nipošto nisu samo čobanac, fiš-paprikaš, kulen i sarma. U mnogim finim jelima poput domišljatih pašteta, kokošje juhe s lebernoklama, kuhane govedine s nebrojenim umacima, dobrih birtaških fileka, prhkog kolača od višanja, šmarna, tačkrla i knedli, otkrit ćete vjekovni kozmopolitizam ovog kraja koji je nanijela povijest utiskujući ovdašnjim gradovima dubok trag gospodskog šmeka koji zna što je dobra hrana. Neka od zaboravljenih jela poput gojtana, ćupteta, tajnovite saganlije, granadir marša, čvarkare, rezanaca na brdo, pester šnita ili živadskog paprikaša donosi monografija “Muzej u loncu” etnologinje Maje Žebčević Matić, ravnateljice požeškog Gradskog muzeja. – Cilj je promicanja tradicionalne slavonske gastronomije razbiti predrasude o slavonskoj kuhinji.