U Barbarinu jamu u društvu pravih rudara
Koncentrirali su se na holograme, a sve u suradnji s posjetiteljima
Ideja je, objasnili su u muzeju, upotrebom svjetla, zvuka, animiranih lutaka te videoprojekcijama posjetiteljima “nametnuti” stvarnost
Jedan od najposjećenijih dijelova svoje ustanove odlučili su učiniti još atraktivnijim. Pa su pokrenuli kampanju izrade idejnog rješenja kako bi rudnik u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, koji su nazvali “Jama Barbara” po zaštitnici rudara, posjetiteljima približili uz pomoć raznih holograma i projekcija. Za sadržaj su pitali upravo njih te na internetskoj stranici zamolili da pošalju svoje prijedloge i komentare. Kad prikupe sve ideje, odlučit će kako će urediti rudarsko okno u kojem o životu pod zemljom uče maleni đaci koji ovamo dolaze na terensku nastavu te u kojem se odvija i praksa za studente Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Doživljaj istraživanja
– Ovaj je prostor jedinstven i didaktički neophodan kako gradu Zagrebu tako i šire, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da aktivnih rudnika u državi više nema, a da neki od neaktivnih, iako otvoreni za posjetitelje, nisu adekvatno adaptirani i približeni muzejskim potrebama. Upravo su te činjenice bile ključne u namjeri da se krene u adaptiranje okna i pretvori ga se u suvremeno opremljen, reprezentativan muzejski prostor – kažu iz muzeja. Ideja je, dodaju, da se putem multimedijalnog pristupa, upotrebom svjetla, zvuka, animiranih lutaka te videoprojekcija posjetiteljima “nametne” stvarnost zbivanja u rudniku kako bi im se bolje predočilo kako se nekad radilo u oknima. – Posjetiteljima treba omogućiti doživljaj postupnog istraživanja sadržaja uz pomalo klaustro- fobičan osjećaj napetosti unutar prostora, a vodičima putem lokalnog nadzora multimedijalnog sustava omogućiti promjene scenarija za različite profile posjetitelja i vremensku duljinu obilaska, ovisno o njihovim trenutačnim potrebama – objašnjavaju. Iako cjelovito idejno rješenje tek trebaju dati izraditi, napravili su video na kojem prikazuju kako su djelatnici muzeja zamislili budući rudnik. Kad papirologija bude gotova, tražit će izvore financiranja, a mogućnosti je nekoliko. Podzemni prostori Tehničkog muzeja nekad su služili za ventilaciju izložbenog prostora nekadašnjeg Velesajma koji je u Savskoj bio prije nego što se preselio u Novi Zagreb. Rudnik je otvoren 1963. godine, gotovo deset godina poslije otvaranja muzeja, i to upravo na inicijativu zaposlenika RGN-a.
Umjesto pozdrava, “sretno”
U dva tunela prikazano je, među ostalim, kako su se radnici u rudniku sporazumijevali. Bilo je to uglavnom udarcima o zvona, a telefon, koji stoji na jednom zidu, koristio se samo u slučaju opasnosti. Zbog čestih eksplozija plinove su provjeravali kanarincima – logika je bila da – dok su oni živi, nema opasnosti za ljude. Sagradili su čak i toalet, odnosno sobicu bez školjke, koja se obično smještala na mjesto odlaznog strujanja zraka. Izložene su i stare rudarske kacige, rudarski “samospasilac”, odnosno plinska maska koja je omogućavala kraće vrijeme boravka u prostorima s većom količinom otrovnoga ugljikova monoksida, a sve koji dođu na ulasku u podzemlje dočekuje veliki natpis “Sretno!”. Tako su se, naime, rudari pozdravljali u prostoru tame u kojem “dobar dan” ili “dobra večer” nisu imali smisla. U pozdravu su izražavali i želju da živi izađu iz jame.
U rudnik uglavnom dolaze đaci, a mogu vidjeti u kakvim se uvjetima radilo