Kraj hiperpotražnje u turizmu
Srpanj i kolovoz bez rasta dolazaka gostiju
Veljko Ostojić kaže da se moramo pozdraviti s dvoznamenkastim rastom i da su zadnje tri godine bile neuobičajene Hrvatska je u srpnju prošle godine zabilježila rast od 10,5 posto u dolascima turista u odnosu na isti mjesec 2016. U ovogodišnjem pak srpnju u Hrvatsku je došao gotovo isti broj turista kao u istom mjesecu 2017. Ista se priča ponavlja i u kolovozu ove godine. Na razini cijele prošle godine Hrvatska je pak bila ostvarila povijesne turističke rezultate – broj dolazaka od 18,5 milijuna, što je bio rast od čak 13 posto u odnosu na 2016. Lani je ostvareno i ukupno 102 milijuna noćenja, 12 posto više nego godinu prije. No, turistički stručnjaci upozoravaju da trebamo zaboraviti na dvoznamenkasti turistički rast jer taj trend koji se u Hrvatskoj događao zadnjih nekoliko godina jednostavno nije bio normalan.
Za jedan krevet tri upita
Predsjednik uprave turističke kompanije Uniline Boris Žgomba kaže da u dosadašnjem dijelu ove turističke godine bilježimo rast, doduše ne prevelik, no on je u srpnju zaustavljen jer je u tom mjesecu ostvaren isti rezultat kao i lanjskog srpnja. Žgomba navodi da, prema trenutačnim podacima, za kolovoz bilježimo oko jedan posto minusa, no smatra da će cijeli mjesec biti na razini prošlogodišnjeg ili s 1-2 posto rasta. – To govori da je u dva glavna turistička mjeseca definitivno došlo do izostanka hiperpotražnje iz prijašnjih godina, kad je za jedan krevet bilo dva do tri upi- ta. Tako velika potražnja nije bila dugoročno održiva – objašnjava Žgomba. Dodaje da smo sad ušli u razdoblje da se moramo puno više potruditi za svakog gosta. Na pitanje jesu li visoke cijene odbile goste, kaže da su cijene diskretno pravo privatnih subjekata te da su oni koji su lani povećali cijene na osnovi hiperpotražnje bili za neke svojevrsni heroji. No oni koji su s tim cijenama nastavili i ove godine, kad su osjetili smanjenu potražnju, korigirali su te cijene. Žgomba očekuje da će cijela ova godina završiti na razini lanjske ili uz rast od dva do tri posto. A to će, napominje, biti dobar rezultat s obzirom na to da smo zadržali odlične rezultate iz prijašnjih godina. Za sljedeću godinu, kaže, predstoje nam novi izazovi u turističkoj promociji i komercijalnim nastupima na emitivnim tržištima kojima se moramo prilagoditi jačim direktnim marketingom. – Ništa se dramatično ne događa, vraćamo se u normalu. Prijašnjih godina zbog geopolitičkih razloga bila je smanjena potražnja za Turskom i arapskim zemljama, a sad se one vraćaju. Do sad je bila lijepa situacija, ali koja nije bila normalna i održiva na dulji rok – kaže Žgomba. I direktor Hrvatske udruge za turizam Veljko Ostojić kaže da je u hrvatskom turizmu u zadnje tri godine bila ogromna potražnja, ali da se ove godine na tržište vraćaju Turska, Egipat, Grčka i to s dvoznamenkastim rastom. – Moramo se pozdraviti s dvoznamenkastim rastom, svaki rast je uspjeh, a zadnje tri godine bile su neuobičajene. Kad se situacija stabilizira, rast od nekoliko postotaka je u redu – smatra Ostojić. On navodi da u prvom redu moramo poraditi na konkurentnosti. To bi trebalo rezultirati novim investicijama i kvalitetnijim smještajem, zatim povoljnijim okvirom poslovanja, a tu prvenstveno misli na niži PDV u turizmu, što će omogućiti dizanje plaća radnicima te na kraju prihvatljive cijene.
Dizanje plaća
Ostojić upozorava da Slovenija i vjerojatno Austrija od 1. siječnja 2019. otvaraju vrata svoja tržišta rada Hrvatima i to će biti veliki izazov za sljedeću turističku sezonu u Hrvatskoj. Pri tome napominje da je jedini pravi odgovor na odlazak radne snage iz Hrvatske dizanje plaća, ali je pitanje odakle novac za to. Što se tiče prihvatljivijih cijena, kaže da ako okvir poslovanja bude povoljniji onda će i dizanje cijene biti sporije u budućnosti.
Cijela će ova godina završiti na razini lanjske ili uz rast od dva do tri posto. A to će biti dobar rezultat BORIS ŽGOMBA dirketor Unilinea
Hrvatska je lani bila ostvarila povijesne turističke rezultate, rast dolazaka od 13 posto