Referendumske inicijative bez novca iz Crkve i inozemstva
Zabranit će se donacije stranih vlada i pravnih osoba te vjerskih zajednica, što bi konzervativnim udrugama moglo predstavljati problem Ministar uprave Lovro Kuščević pustio je u javnu raspravu novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Iako je prije dva mjeseca tvrdio da će novim zakonom osigurati objavu donacija koje su prikupile dvije inicijative – Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj – ministar je od te ideje odustao pa u tekstu puštenom u e-savjetovanje stoji kako će se ti postupci dovršiti po dosadašnjem zakonu.
Bez anonimnih donacija
Kuščević je očito prihvatio argumente kako bi retroaktivna primjena otvorila pitanje zaštite osobnih podataka jer su građani novac uplaćivali dok nije bila propisana obveza objave imena donatora. Kada se novi zakon donese, anonimne donacije više neće biti moguće. Referendumske inicijative novac će primati na poseban račun, i to samo do isteka roka za prikupljanje potpisa. Kao i političkim strankama, građani će im moći uplatiti maksimalno 30, a pravne osobe 200 tisuća kuna. Sve donacije s imenima, odnosno nazivima donatora i njihovim OIB-om te specifikacijom troškova, inicijative će nakon isteka roka za prikupljanje potpisa ili održanog referenduma morati prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu, koje će onda to izvješće objaviti na svojim mrežnim stranicama. Uz visinu donacije, novi zakon ograničava i izvore iz kojih se one mogu primiti. Referendumske aktivnosti tako se više neće moći financirati donacijama državnih i tvrtki u vlasništvu lokalne samouprave, vjerskih zajednica te stranih država i pravnih osoba. Takva je odredba prilično ograničavajuća za ekipu koja je inicirala referendume za izmjenu izbornog sustava i istupanje Hrvatske iz Istanbulske konvencije jer je riječ o konzervativnim udrugama uvelike oslonjenima na Crkvu. Također, udruga U ime obitelji, koja je 2013. uspješno inicirala referendum o ustavnoj definiciji braka, u financijskom je izvješću pod “prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija” navela primitke od 187.388 kuna. Zbog toga se vjerojatno i žale što ih novi zakon trpa u isti koš s političkim strankama, koje se financiraju i iz državnog proračuna. No, zakonodavac je očito još kod utvrđivanja pravila za stranke smatrao da na političke procese u državi ne bi smjele utjecati ni vjerske zajednice ni inozemni izvori financiranja pa je logično da se isto traži i kada je riječ o referendumima. Osim toga, inicijativa Narod odlučuje tvrdi kako je 96 posto troškova prikupljanja potpisa za referendum o izbornom sustavu pokrila donacijama građana pa im nova pravila ne bi trebala predstavljati problem.
HDZ koristi situaciju
Ograničena je i svota koja će se moći utrošiti na referendumske aktivnosti, i to na osam milijuna kuna, koliko u kampanjama mogu potrošiti i kandidati za predsjednika RH. Granica troškova za izbore uglavnom je ostala na sadašnjoj razini, a izuzetak su euroizbori, na kojima će liste umjesto dosadašnjih 1,5 moći potrošiti 4 milijuna kuna pa je očito kako HDZ želi iskoristiti situaciju u kojoj sam financijski dobro stoji, dok mu je glavni oponent dulje vrijeme pred bankrotom.
S 1,5 na 4 milijuna kuna podignuta je granica troškova kampanje za euroizbore