Hrvatska ima najveći rast industrijske proizvodnje u EU u lipnju
Pad proizvodnje bilježile su u lipnju na mjesečnoj razini samo Irska, 8,9 posto, Nizozemska, 1,3 posto, i Mađarska, 1,2 posto Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj snažno je ubrzala u lipnju izdvojivši se najsnažnijim tempom rasta na mjesečnoj razini među zemljama EU, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj poskočila je u lipnju 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana 1,8 posto, izvijestio je Eurostat. Time je Hrvatska prema raspoloživim podacima Eurostata zauzela vodeću poziciju među zemljama EU po rastu proizvodnje na mjesečnoj razini, a prate je Rumunjska s 1,7 posto te Češka i Finska s 1,5 posto. Pad proizvodnje bilježile su u lipnju na mjesečnoj razini samo Irska, 8,9 posto, Nizozemska, 1,3 posto, i Mađarska, 1,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u lipnju 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, zakočena 2-postotnim padom proizvodnje kapitalnih dobara. Blago je u EU u lipnju porasla samo proizvodnja energije, 0,5 posto. Eurostat je ujedno za 0,1 postotni bod povisio procjenu svibanjskog rasta industrijske proizvodnje u EU, na 1,3 posto. Pad proizvodnje kapitalnih dobara – za 2,8 posto – pritisnuo je u lipnju i proizvodnju na razini eurozone, koja je na mjesečnoj razini pala 0,7 posto. U svibnju je proizvodnja u eurozoni prema revidiranim podacima Eurostata uvećana 1,4 posto. Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u lipnju porasla 2,6 posto, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, prema revidiranim Eurostatovim podacima. Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, 4,4 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, 3,1 posto. Proizvodnja energije smanjena je dva posto. U eurozoni je proizvodnja u lipnju uvećana za 2,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, 0,1 postotni bod slabije nego u svibnju. Najveći je rast zabilježen u kategoriji kapitalnih dobara, 4,3 posto, dok je proizvodnja energije pala 2,8 posto. Među zemljama EU najveći je rast industrijske proizvodnje u lipnju na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata bilježila Irska, 7,7 posto. Slijede Rumunjska sa sedam posto, Češka sa 6,9 posto i Poljska sa 6,7 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju na godišnjoj razini porasla 3,1 posto, nakon 0,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježili su u lipnju Danska, 1,2 posto, Portugal, 1 posto, i Nizozemska, 0,2 posto, navodi Eurostat.
MARIN PILETIĆ: Proteklih godinu dana otvoreno je 120 radnih mjesta kroz javne radove, program „Zaželi“, u Razvojnoj agenciji, gradskoj upravi i projektima financiranim iz fondova