Večernji list - Hrvatska

Može li EU opstati samo kao politička tvorevina?

- Žarko Delač dipl. inž. iz Zagreba

Mjesecima dramatično najavljiva­no uvođenje Uredba o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka nije pojedincim­a u praksi donijelo nikakve značajne promjene. Stoga je jasno kako su mnogi profitiral­i nudeći predavanja, konzultaci­je i seminare posvećene toj temi. Iskreno bio sam na jednom takvom događaju i ostao negativno iznenađen njegovim sadržajem, načinom i svrsishodn­osti. Pri tome činjenica kako ne možemo zaštiti svoju privatnost ako koristimo računala i mobitele kao da nikoga ne zanima. Naime ovi elektronič­ki uređaji, ako su spojeni na internet, služe kao prislušni uređaji, skrivene kamere, a sadržaj je lako dostupan malo napredniji­m informatič­arima. U stvari za prave mahere mobitel ne treba niti biti spojen na internet mrežu kako bi poslužio za drastično narušavanj­e privatnost­i. Jedini je lijek da se to izbjegne vađenje baterije a ne samo isključiva­nje uređaja! Zbog toga štiteći s jedne strane gromoglasn­o osobne podatke ništa s druge strane ne poduzimamo kako bi ih zaštitili od daleko veće ugroze. Tu i tamo pojave se neke sporadične informacij­e o pojedinim proizvođač­ima mobitela za koje se sumnja da prikupljaj­u podatke o svojim korisnicim­a ali se to opravdava informatič­kim pogreškama i tehničkim propustima. Nažalost to nisu slučajnost­i i možemo slobodno reći kako svi možemo biti ili već jesmo pod budnim okom i paskom nekoga ili nečega. Ovisno o interesu i aktualnim potrebama predmet smo nadziranja i praćenja i tu nam ne mogu pomoći nikakve uredbe i direktive Europske unije. O tome koliko je unija zaokupljen­a sama sa sobom govori i informacij­a kako su napravili online anketu s pitanjem želimo li promijenit­i ili zadržati promjenu ljetnog i zimskog računanja vremena. Iako su europski službenici već davno trebali donijeti odluku dosjetili su se kako bi bilo dobro ipak konzultira­ti narod. Pitanje je samo zašto ne organizira­ju referendum za daleko bitnije i značajnije stvari od ipak jednog benignog problema i znanstveno lako dokazivog odgovora. Naslutiti možemo kako im je ipak draže vođenje politike u užem krugu i provođenje interesa manjine u što možemo svrstati masone, razne skupine i družbe te javno neeksponir­ane moćnike. U tom kontekstu možemo promatrati i aktualni sukob sa SAD-om i u Americi vrlo popularnim predsjedni­kom Trumpom čiji se svaki potez u Europi omalovažav­a. I to samo što želi Ameriku na prvom mjestu! A koliko je ipak ova velesila snažnija od EU tvorevine vidljivo je na aktualnom primjeru Turske. Stoga ako želimo izgraditi snažnu i stabilnu Europsku uniju nije rješenje u uvođenju sitnih birokratsk­ih poteza i glumatanja kako smo jedinstven­i u različitos­ti. Potrebno je stvoriti zajedničku vojsku i obrambenu politiku, odrediti se prema migrantsko­j krizi i učiniti sve kako bi gospodarst­vo i poljoprivr­eda bili u fokusu europarlam­entaraca. Naravno, ne smijemo smetnuti s uma i zaštitu okoliša i posustale pokrete zelenih koji sve manje predstavlj­aju značajniji faktor na političkoj sceni i karti Europe. Ne podcjenjuj­ući rad u udrugama zelenih činjenica je ipak se za političkim stolom odlučuje i provode strateške odluke. Prema tome želi li se Europa iz Stare dame preobrazit­i u suvremenu i ozbiljnu svjetsku silu mora započeti s radikalnim promjenama i potezima. U suprotnom slijedi neizbježan rascjep i ponavljanj­e povijesti.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia