Hrvatska i Njemačka obnavljaju savezništvo
NAKON GODINA HLADNIH ODNOSA
TOČKE PRIJEPORA BILE SU: LEX PERKOVIĆ, BiH, INVESTICIJSKA KLIMA, ODNOS PREMA SRBIJI I MIGRANTI PLENKOVIĆ ODLAZI U BERLIN, A OVE GODINE U HRVATSKU DOLAZI NJEMAČKI PREDSJEDNIK
Njemačka je omekšala svoj stav i približila se hrvatskom tumačenju da su granice sa Slovenijom bilateralno pitanje Kad je iz Njemačke netom prije izricanja odluke Arbitražnog suda o granici između Hrvatske i Sloveniji, a da ih nitko nije upitao o mišljenju, stigla poruka kako očekuju da dvije države odluku, ma kakva ona bila, provedu, mnogi su ostali neugodno iznenađeni protuhrvatskim stavom. No sada, godinu dana kasnije, Njemačka je omekšala svoj stav i približila se hrvatskom tumačenju da je to bilateralno pitanje koje treba riješiti sporazumno. Uostalom, istu je promjenu doživio i stav Europske komisije o tom pitanju. Nije ta promjena stava došla sama od sebe, na njoj se dobrano radilo diplomatski i na najvišim političkim razinama. Ovaj primjer dobro ilustrira dinamiku hrvatsko-njemačkih odnosa. Nakon godina zapuštenih odnosa, s dolaskom Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ponovno se počelo raditi na dijalogu i suradnji – iako ne bezuvjetnoj – s Njemačkom pa se pomaci vide. Jedan od dokaza tomu je što premijer Plenković 28. kolovoza odlazi u Berlin na sastanak s kancelarkom Angelom Merkel, a do kraja godine u Hrvatsku dolazi i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Blokirali njemački stav
Odnosi su sada dobri, kažu nam diplomati. Savezništvo Njemačke i Hrvatske emotivna je činjenica koju se u Hrvatskoj uzimalo zdravo za gotovo, no činjenica je da je ono nakon hrvatsko-bošnjačkih sukoba u BiH ohladilo, i uz manje izlete, kao što je podrška Hrvatskoj u finišu pregovora s EU, ostalo na relativno niskoj razini. Merkel je samo jednom bila u službenom posjetu Zagrebu, 2011., kad ju je ugostila premijerka Jadranka Kosor. Još je dva puta posjetila Hrvatsku: 2007. nazočila je skupu sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, a 2014. sastanku inicijative Brdo-Brijuni, kada je izostao sastanak s Milanovićem. Također, otkazala je dolazak na proslavu ulaska Hrvatske u EU 2013., što su mnogi pripisivali nezadovoljstvu zbog donošenja tzv. lex Perković. Jedna od točaka prijepora je i BiH. Iznimno je važno da Merkel iz prve ruke, od premijera, čuje hrvatske stavove. Berlin zagovara građansku državu, koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao pojedinac, a ne kao pripadnik neke skupine, koji u većini država nije nimalo problematičan. No u BiH, zbog unutarnjih specifičnosti jest. Hrvatska ima drugačiji stav: građanski je koncept poguban za stabilnost BiH, kao i za hrvatski narod. I to, kažu nam diplomati, treba ponavljati i objašnjavati. Nije se Hrvatska libila ići protiv Njemačke ni na razini EU: pri dogovaranju zajedničkih stajališta EU o BiH Hrvatska je u više navrata uspjela “blokirati” njemački stav. Druga neuralgična točka jest investicijska klima, i ona je – govore nam diplomati – ozbiljno razbjesnila Berlin jer, očekivano, zastupaju svoje interese i interese njemačkih kompanija. Sukob datira još iz mandata Zorana Milanovića, kad su odnosi dosegli najnižu razinu, kad je na sastanku s Merkel govorio o hrvatskom planu gradnje infrastrukture za širokopojasni internet prema projektu državne tvrtke Odaši- ljači i veze, a suprotno načinu na koji je infrastrukturu htio graditi Hrvatski Telekom u vlasništvu Deutsche Telekoma. Da su njemačke tvrtke, a onda i vlada, nezadovoljne, govori i ovogodišnja anketa Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komora koja je provedena među 140 tvrtki članica te u nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj. Postotak poduzetnika koji bi ponovno investirali u Hrvatsku ranijih godina se kretao oko visokih 80 posto, u tom je istraživanju pao na 68 posto. Kao izvor nezadovoljstva tvrtke i dalje navode izostanak reformi. Tu je Merkel vidjela premijera Tima Oreškovića kao dobrog sugovornika, no mandat mu je trajao prekratko.
Ojačati granice od Albanije
Njemačka i Hrvatska suprotno gledaju i na poziciju Srbije. Njemačka se pokazala velikom zagovornicom Beograda, pokušavajući ga privući sebi nauštrb Moskve i zbog svojih interesa, a hrvatski stavovi, poput inzistiranja na promjeni zakona o regionalnoj jurisdikciji za ratne zločine, što je rezultiralo i blokadom pregovora Srbije s EU, doživljavaju se negativno. No treba podsjetiti da je i sama Njemačka, kao i Britanija, blokirala srbijanski put u EU, sve dok Srbija nije popustila oko Kosova. Razgovora će biti i o aktualnoj temi, migracijama. Hrvatska je mora iskoristiti u svoju korist, za lobiranje za ulazak u Schengen, dokazujući da je spremna čuvati vanjsku granicu. No isto tako, protivno volji Njemačke, Hrvatska odbija primiti migrante spašene iz mora ili vraćene iz te države. Hrvatska na razini EU, ali i bilateralnoj, radi na tome da uvjeri ostale da se moraju ojačati kontrole na granicama od Albanije prema Hrvatskoj, koje su sada nepostojeće.
Merkel je samo jednom bila u službenom posjetu Zagrebu, 2011., kad ju je ugostila Kosor Do kraja godine u Hrvatsku dolazi i njemački predsjednik Steinmeier