Marić: Pogodili smo problem, tražit ćemo novo rješenje
Igra mačke i miša traje od početka 2017. i prve osnovice
Sve do 2017. članovi uprava mogli su biti na minimalcu kao i radnici, a kad je to Marić ukinuo, krenule su prijave na sat vremena Ministar financija Zdravko Marić kazao je jučer da će do sjednice Vlade na kojoj će se raspravljati o paketu poreznih zakona pripremiti novo rješenje za direktorske plaće. – Ne možemo uvijek od početka biti sigurni da smo pogodili pravu mjeru i pravi efekt, pa zato i idemo u javna savjetovanja. Temeljem komentara koje smo zaprimili sigurno je, a to tvrde i porezni stručnjaci, da je tema dobro adresirana. Postoji način da se ona na adekvatan način regulira i to ćemo i napraviti – poručio je Marić pritisnut kritikama da povećanjem osnovice za plaćanje doprinosa radi na uništavanju malih poduzetnika. Svaka druga kuna koja se prikupi od poreza i doprinosa odlazi na mirovine i zdravstveni sustav koji se najvećim dijelom financira iz plaća zaposlenih. Zajedno s prijedlogom novog direktorskog minimalca na površnu je isplivala i činjenica da Hrvatska nema pravedan sustav socijalnih doprinosa.
Igra mačke i miša
Doprinose ovog trenutka plaća oko 1,5 milijuna građana, no taj teret nije ravnomjerno ni pravedno podijeljen. Zaposlenima koji su u radnom odnosu osnovica je za plaćanje doprinosa njihova bruto plaća koja ne može biti niža od minimalne, ali uz zaposlene postoji i više stotina tisuća građana koji su obveznici plaćanja doprinosa po drugim osnovama, kao obrtnici, samostalne profesije, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava, honorarci, upravitelji zadruga, pa i direktori, odnosno članovi uprave društva koji mogu, a vidjelo se – i ne moraju biti zaposleni u tvrtki u kojoj su direktori. Osnovica po kojoj te skupine plaćaju doprinose uglavnom se veže uz prosječnu plaću (ili njihovu zaradu kad su u pitanju honorarci) i kreće se od 0,38 do 1,1 prosječne plaće. Iznos osnovice arbitražno propisuje ministar financija svake godine. Predsjednicima uprava osnovica se počela propisivati tek od 2017. godine, jer su do tada šefovi i vlasnici mnogih privatnih tvrtki bili prijavljeni na minimalac. Ta je promjena prije dvije godine, u moru ostalih poreznih zahvata prošla nezapaženo, a direktorska je populacija doskočila ministrovoj naredbi tako što su se umjesto na puno prijavljivali na nepuno radno vrijeme te su njihovi socijalni doprinosi bili simbolični. Sad se, zapravo, igra drugo poluvrijeme jer im je ministar odgovorio protuprijedlogom novog povećanja osnovice što bi pokopalo poduzetnike početnike, legaliste i sve oni koji uredno plaćaju svoje obaveze. Veća osnovica ne bi naštetila ‘maherima’ prijavljenima na jedan sat tjedno koji bi i dalje uplaćivali simbolične iznose u mirovinski i zdravstveni sustav. Nakon otkrića da mnogi predsjednici uprava masovno izbjegavaju plaćanje doprinosa, pitanje je trenutka kad će se javiti obrtnici i ostale skupine građana koji plaćaju doprinose prema maksimalnoj osnovici da se i njih oslobodi prevelike obaveze.
Solidarne uplate
Hrvatski je zdravstveni sustav solidaran na način da platili 10 kuna, stotinu ili tisuću kuna, svima je zajamčena identična zdravstvena zaštita. Na Vladi je da osigura pravedan i solidaran model plaćanja, a on to zbog brojnih izuzetaka i rupa u zakonima nije. Stanje s izrešetanim mirovinskim sustavom nije bitno drugačije – jedva 15 posto umirovljenika ima mirovine koje su pokrivene punim uplatama doprinosa, a brojne su skupine umirovljenika kojima država isplaćuje više nego što su oni sami uplaćivali tijekom radnog vijeka.
Uz radnički minimalac, u primjeni i niz drugih osnovica koje se kreću od 0,38 do 1,1 plaće Dizanje osnovice neće pogoditi prijavljene na sat vremena, ali hoće uredno prijavljene